ilustracija: Jefimija Kocić

piše: Nevena Stajković

Postoji nekoliko izvora koji govore o tome kako je nastala salata Olivije. Danas možemo da se opredelimo za onu koja nam se čini najviše verovatnom. Prema jednoj verziji salata je nastala na Napoleonovom dvoru. S obzirom na to da je vojskovođa bio veoma zauzet čovek, vreme provedeno u obedovanju smatrao je izgubljenim. Zato se njegov kuvar, Anri Olivije, potrudio da napravi mešavinu, tj. salatu koja će biti hranljiva i ukusna. Međutim, nakon Napoleonovog pada, nekolicina njegovih kuvara našla se na ruskom dvoru. Tu je Olivije na carsku trpezu izneo, tada već, čuvenu salatu koja je po njemu i dobila ime.

Druga verzija priče o salati Olivije odnosi se na Lusijena Olivijea, kuvara belgijskog porekla, koji se našao na mestu šefa kuhinje u restoranu Ermitaž u Moskvi. On je 1860. godine gostima poslužio jelo koje će godinama kasnije poneti njegovo ime. U početku kuvar sastojke nije sjedinjavao, ali, videvši kako se Rusi ophodne prema njegovom specijalitetu – spajaju sve delove i jedu kašikom – i sam je odustao i od datog jela načinio je salatu.

Svestan genijalnosti recepta, Lusijen je odlučio da ga ponese sa sobom u grob, međutim, i tu se susrećemo sa nekolikim verzijama kako je spisak sastojaka našao put do šire javnosti. Prema prvoj verziji jedan od Olivijeovih pomoćnih kuvara, Ivan Ivanov, podmuklo je iskoristio trenutak i pokušao da utvrdi sastojke kada je Olivije, tokom spremanja dresinga za čuvenu salatu, izašao nakratko iz kuhinje. Ivanov je ubrzo prešao u konkurentski restoran pod nazivom Moskva u kojem je spremao sličnu salatu, a da stvar bude još gora, izdavačkim kućama prodao je recept, te su štampane knjige recepata koje su uključivale Olivijeovu salatu. Ipak, Lusijen je imao jedinstveni način pripreme majoneza, koji se ispostavlja kao osnovni sastojak. Druga verzija otkriva nam delo pronicljivog gosta koji se dao u odvajanje sastojaka i tumačenje načina pripreme.

Do kog su to recepta došli podlaci? Salatu Olivije činili su sledeći sastojci: teleći jezik, zelena salata, komadići jastoga i kapre, kornišoni, tvrdo kuvana jaja i zrna soje. Preliv od majoneza bio je kombinacija provansalskog maslinovog ulja, senfa i vinskog sirćeta.

U sovjetsko doba skupe sastojke, poput jastoga, kapre i telećeg jezika, zamenili su oni pristupačniji, kao što su bareni krompir, šargarepa, jaje, grašak, kornišoni, komadići piletine i običan majonez iz obližnje prodavnice. Čuveni kuvar bi se danas onesvestio kada bi probao svoju, Olivijeovu, salatu, koju mi danas nazivamo ruskom i obožavamo je.

januar, 2022.

Leave a Reply

Your email address will not be published.