ilustracija: Jefimija Kocić

Ovu boginju neopaganizma čine tri aspekta koja su ujedinjena u jednoj boginji – devica, majka i starica. Svaki od tih aspekata predstavlja drugačiji stupanj ženskog životnog ciklusa, ali takođe i mesečeve mene. U pozadini ove boginje je Velika Bela boginja koja je u minojskom dobu vladala čitavim univerzumom i podzemljem.

Za stupanj device (ili devojke) se vezuje prikaz mladog meseca, a ona, naravno, predstavlja mladost, početak života, u isto vreme nevina i zavodljiva, nimfa i smrt. Njeni atributi su proleće, zora i cveće. Povezana je sa seksualnim magijama i ljubavnim čarolijama

Majka je zrela i odlučna, predstavlja život. U vezi je sa podnevom, plodnošću, materinstvom, udobnošću i podučavanjem, a u mesečevim menama je predstavljena punim mesecom.

Starica je savetodavka, ali i tamna strana ove boginje, uteruje strah. Moćnija je od majke, osnažena iskustvom, mudrošću i saznanjem. Povezana sa grobljem i mlinovima.

Prilikom prizivanja trostruke boginje, svi aspekti njenog postojanja se aktiviraju i time osnažuju vradžbine i rituale. Za nju je bitna simbolika broja tri, kao i brojevi deljivi sa tri.

Ova boginja je posebno značajna za neopagansku religiju Vika. Vika (veština ili veštičarenje), temelji se na obožavanju prirode i prepoznavanju prisustva božanstava u svim stvarima. Poštovaoci vike (veštice) uglavnom poštuju ženski princip, ali ne isključuju ni muška božanstva. One izvode svoje rituale u skladu sa godišnjim dobima i ciklusima sunca i meseca, što objašnjava povezanost Trostruke boginje i mesečevih mena.

Trostruka božanstva nisu strana pojava u religijama, tako grčka mitologija prepoznaje poštovanje Here kao devojke, žene i udovice, a sličan slučaj je i sa Dijanom ili Hekatom. Ipak, nema potvrda da Trostruka boginja vuče korene iz nekih davnašnjih religija iako neki neopagani tvrde da je ova arhetipska figura prisutna u raznim kulturama.

Neopagani veruju da tri stadijuma boginje mogu da se reflektuju u pojedine stadijume ženskog reproduktivnog ciklusa – seksualnost, trudnoća i dojenje – i da je to način da žena prigrli Boginju i načini svoje telo svetim.

piše: Aleksandra Vujić

novembar, 2019.

Leave a Reply

Your email address will not be published.