foto: MoonQueen

piše: MoonQueen

Ove godine obeležava se jubilej – sto godina rođenja slikara, akademika i, kako naslov kaže, buntovnika, Milorada Bate Mihailovića – povodom čega je u Galeriji SANU otvorena izložba njegovih radova koja će vas upoznati sa stvaralaštvom ovog izuzetnog umetnika ili vas podsetiti na isto. Izložba je koncipirana u tri segmenta: počinje takozvanim apstraktnim pejzažima, slikama velikog formata nastalim u Parizu pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka. Ovaj period se smatra najznačajnijim periodom slikarstva Milorada Bate Mihailovića.

foto: MoonQueen

Šta su to apstraktni pejzaži, zapitaće se svako kome taj termin nije blizak. Njega je skovao francuski likovni kritičar Mišel Ragon pedesetih godina 20. veka kako bi opisao dominantnu struju u slikarstvu tih godina – apstraktne motive koji uporište nalaze u prirodi, što je tema i Mihailovićevih slika iz istog perioda. Uopšte, mesta boravka ostaviće snažan utisak na slikara koji je veliki deo radova posvetio gradovima u kojima je najduže živeo i stvarao, ili koja su ga na poseban način inspirisala. U pitanju su Beograd, Pariz i Njujork koji Mihailović posećuje nekoliko puta tokom šezdesetih godina i kojem će posvetiti seriju slika.

foto: MoonQueen

Upravo ove serije apstraktnih gradskih pejzaža posvećenih gradovima čine drugi deo izložbe. Najčešći među njima su prikazi Beograda, koji je slikar doživljavao kao ličnost koju će mnogo puta naslikati, sa nostalgijom se prisećajući dana provedenih u ovom gradu. „Meni je formula grada ostao Beograd”, izjavio je Mihailović, čije je osećanje Beograda obojilo i rane pariske pejzaže i uticalo na potonje percipiranje Njujorka.

„Najmanje od svih gradova slikao sam grad Pariz zato što je završen.”

– Milorad Bata Mihailović

foto: MoonQueen

U trećem delu izložbe videćete Mihailovićeve rane radove, u kojima figuracija još uvek ima prednost nad apstrakcijom. Uz poneki pejzaž (kojima pripadaju i meni najzanimljivije slike ove izložbe: Stari Bar prikazan kao mistični vilinski grad u izmaglici i Procesija na Korčuli, religiozno-magična antropološka studija ostrva) ovde se nalazi i veći broj portreta (među kojima je i izuzetno intiman i ljubak prikaz supruge Ljubinke za stolom), jedan autoportret, zatim slika socijalno angažovane tematike bliske dobu u kojem je nastala – Pruga; ali i nešto neobičnija predstava Srbija sa volom,gde me je vizuelno rešenje Srbije podsetilo, slučajno ili ne, na prikaze svetih ratnika iz manastira Manasija. Stoga, uživali u apstraktnoj umetnosti ili ne, na izložbi Milorad Bata Mihailović – povodom stogodišnjice rođenja buntovnika akademika imaćete prilike da se upoznate sa širokim spektrom tema i motiva ovog umetnika i, sigurna sam, pronađete barem jednu sliku koju vam prija da posmatrate. Izložba će biti otvorena do 13. avgusta, te ne propustite da je posetite.

foto: MoonQueen

Milorad Bata Mihailović rođen je 8. februara 1923. godine u Pančevu. Studije započinje na Pravnom fakultetu u Beogradu, sa kojeg se ubrzo ispisuje da bi 1946. godine upisao Akademiju likovnih umetnosti u klasi profesora Ivana Tabakovića. Međutim, već naredne godine Mihalović zajedno sa grupom kolega (među kojima su bili Petar Omčikus, Miodgrad Mića Popović, Mileta Andrejević, Kosara Bokšan, Vera Božičković i njegova buduća supruga Ljubinka Jovanović) napušta beogradsku Akademiju i odlazi u Zadar u nameri da slika slobodno, van nametnutih normi socijalnog realizma. Zbog toga će se reč „buntovnik” često navoditi kao epitet uz ime Milorada Bate Mihailovića. Leto provedeno u Zadru 1947. godine ostaviće određene posledice na rad ovih umetnika nazvanih Zadarska grupa – po povratku u Beograd biće izbačeni sa Akademije. Drugu značajnu prekretnicu u Mihailovićevom stvaralaštvu obeležiće odlazak u Pariz 1952. u kojem će živeti i stvarati narednih decenija, povremeno se vraćajući u Beograd. Godine 1985. Mihailović postaje član Srpske akademije nauka i umetnosti. Preminuo je 23. aprila 2011. godine u Parizu.

jul, 2023.

Leave a Reply

Your email address will not be published.