piše: MoonQueen

foto: MoonQueen

Po šumi, širom, bez staze, puta

Ježurka Ježić povazdan luta

Da li volite poeziju i prozu Branka Ćopića? Ako je vaš odgovor potvrdan, ove zime ne smete propustiti izložbu Ježeva kućica – Izmišljanje boljeg sveta koja će u Muzeju Jugoslavije biti otvorena do kraja aprila. Kao što ime izložbe kaže, u centru pažnje našla se popularna Ćopićeva poema sa čijim smo stihovima, ali i karakterističnim ilustracijama, verovatno svi odrasli.

Izložba je podeljena u dva dela i u prvoj prostoriji ćete imati prilike da prošetate kroz zamišljeni prostor šume u kojoj žive životinje akteri priče, da zavirite u njihove poštanske sandučiće, pomirišete muškatle na prozoru, posedite na baštenskom nameštaju, zavučete se u šator ili vučju jazbinu. Kako je izložba izvedena u saradnji sa decom iz Beograda, Sarajeva i Zagreba, videćete i mnoštvo dečjih crteža na temu poeme (moguće je da ćete poželeti i sami nešto da nacrtate), a ukoliko se dobro sećate radnje priče, pa vas pojedini detalji izložbe zbune, oni su upravo i ubačeni zato što su deca odlučila da bi bili neophodni u jednoj začaranoj šumi u kojoj ove životinje žive. Saznaćete više i o ilustratorima Ježeve kućice, njenom prvom postavljanju na pozorišnu scenu, a tu je i raskošno postavljen sto koji prosto poziva na dekadentnu gozbu!

foto: MoonQueen

Druga prostorija posvećena je životu i stvaralaštvu Branka Ćopića. Duž zidova imaćete prilike da pratite vremensku liniju na kojoj su obeleženi kako najznačajniji događaji u piščevom životu, tako i značajni događaji iz istorije koji su više ili manje direktno ostavili traga na njegov rad. Ova hronologija nije svedena na niz pukih informacija, već je ilustrovana duhovitim izjavama ili isečcima iz mnogobrojnih intervjua u kojima nam sam Ćopić otkriva anegdote iz života i izvore inspiracija svojih dela, a tu je i audio-vizuelni materijal uz pomoć kojeg nam se piščev glas javlja iz prošlosti i čita sopstvene stihove.

foto: MoonQueen

Priznajem da sam pre posete izložbi o Ćopiću znala samo najpoznatije podatke, a da me je sveobuhvatna životna priča ovog autora duboko dirnula i raznežila, na trenutke naglas nasmejala, ali na trenutke i rasplakala. Na sredini prostorije videćete njegove lične predmete, đačke knjižice, prva izdanja zbirki pesama, dok se u uglu nalazi njegov radni sto okružen portretima i drugim delima umetnika koji su bili inspirisani Ćopićevim likom i delom.

foto: MoonQueen

Pretrajavši svog tvorca i prvobitnu publiku mnoga ikonična dela, među kojima se svakako nalazi i Ježeva kućica, ostaju mesta sećanja na najbezbrižniji deo života, detinjstvo, a u ovom konkretnom slućaju ono je protkano i specifičnom lokalnom vrstom nostalgije – jugonostalgijom.

foto: MoonQueen

Podnaslov izložbe, Izmišljanje boljeg sveta, fraza je preuzeta iz jednog od intervjua vođenih sa Brankom Ćopićem. Objasnivši da je literatura, pogotovu ona pisana za decu, bivala mesto utočišta kako autora tako i čitalaca u teškim situacijama, pisac nas je podsetio na lekovitu moć mašte i kreiranje nevinih i naivnih imaginarnih svetova kao odgovora na rat, strah, nesigurnost i nemaštinu.

foto: MoonQueen

Nisam sigurna da li je u pitanju konkretan istorijski trenutak u kojem se nalazimo tokom pisanja ovog teksta ili ne, ali nikada pre nisam toliko jasno i emotivno doživela značaj kuće u ovoj poemi, iako se oko nje priča i odvija. Kuća je jedan od onih pojmova koji svima izaziva intimnu asocijaciju, gotovo svako od nas, ma koliko nevešto baratao olovkom, mogao bi da nacrta nekakvu kuću, kuća je simbol doma, sigurnosti i mira i kada nam ove vrednosti nisu ugrožene, Ježevu kućicu čitamo kao simpaticnu dečju priču u kojoj će, znamo, sve biti u redu. Nažalost, i pre i posle Ćopića bilo je masovnih gubitaka kuća, pa izložba na suptilan način preispituje odnos različitih generacija prema pojmu doma, prošlosti, identitetu, zajednici, sećanju i nostalgiji. Ukratko – ako na izložbu ulazite kao dete, zabavićete se mnogobrojnim sadržajima koje ona nudi – ulazićete u različite vrste kućica, skakaćete na trambolini i ljuljati se na automobilskoj gumi. Ako budete ušli kao odrasli, i dalje će vam biti zabavno, ali vam s vremena na vreme u talasima može naići i čvor u grlu. No, svakako je posetite, sigurna sam da nećete zažaliti.

januar, 2024.

Leave a Reply

Your email address will not be published.