foto: Izvor: https://quotefancy.com/

piše: Tisa Milić

Poezija i neistražene dubine kosmosa se nameću kao tandem od kad je čovek nalazio nadahnuće pri samom pogledu na zvezdano nebo. Mnogi pesnici, umetnici i zanesenjaci su odlazili „na nebesa”, da bi se vratili sa stihovima koji govore govor duše. Potreba da to što je u nama podelimo sa drugim je večna, pa makar taj neko bio mali, zelen i stanovao pedeset svetlosnih godina istočno od Alfe Kentauri.

Tomas Godar Bergin (1904–1987) bio je američki profesor italijanske književnosti, koji je bio posebno okupiran istraživanjem  Danteove Božanstvene komedije i njenim prevodom. Njegova poema For a Space Prober bila je zakačena za Transit Research i Attitude Control (TRAAC) satelite, koji su lansirani od strane američke mornarice 1961. i tako je postala pionir poezije na svemirskoj misiji. Poema i dalje kruži oko Zemlje na visini od oko 950 km, a očekuje se da će tako biti još narednih 800 godina.

„From Time’s obscure beginning, the Olympians
Have, moved by pity, anger, sometimes mirth,
Poured an abundant store of missiles down
On the resigned, defenceless sons of Earth.
Hailstones and chiding thunderclaps of Jove,
Remote directives from the constellations”

Simbolično, ovi stihovi pozivaju na razgradnju oružja u orbiti i na univerzalni mir.

foto: Wikipe

Međutim, samo desetak godina kasnije, prenoseći Pesmu vazdušnih snaga, poznatiju kao Air Force Song, svetu, misija Apolo 15 obećava novo naoružanje u svemiru koje bi omogućilo čoveku da napadne pretpostavljeni autoritet nebeskih božanstava. Kada je Pesmu vazdušnih snaga emitovao lunarni modul Apolo 15, efekat je bio da se potvrdi da je orbita zaista mesto na koje su se uzdigle zemaljske borbe.

Apolo 8 je napravio fotografiju Earthrise, a 1969. Nil Armstrong i Baz Oldrin iz misije Apolo 11 postavili su ploču na Mesečevu površinu koja glasi: „Ovde su ljudi sa planete Zemlje prvi put kročili na Mesec, jula 1969. godine. Došli smo u miru za čitavo čovečanstvo”.

Fonografski album koji je stvorila NASA – Vojager Golden Record – pluta svemirom u potrazi za slušaocem. To je audio-disk „namenjen da saopšti priču o našem svetu vanzemaljcima”, prema Nasinom veb-sajtu. NASA je lansirala dve kopije albuma koji sadrži izgovorene pozdrave na 55 jezika, muziku Baha i Čaka Berija, pa čak i pesme grbavih kitova, u svemir 1977. godine na svemirskim letelicama Vojadžer 1 i 2.

Kao deo svojih napora da odbaci ideju da predmeti u orbiti i istraživanje svemira izražavaju volju za dominacijom nebom, NASA je nastavila da šalje poeziju u svemir.

Pesme koje su izabrane za svemirske letove prenose averziju prema agresiji i sukobu. Na primer, preko 1100 haikua poslato je na Nasinu „Sondu za atmosferu Marsa i isparljivu evoluciju 2013.” ili skraćeno Mejven. Ove pesme su izabrane javnim glasanjem nakon konkursa koji je bio otvoren za haiku pesnike iz celog sveta.

„It’s funny, they named
Mars after the God of War
Have a look at Earth”

Benedict Smith, United Kingdom

„Your crimson bosom,
Valles Marineris depths.
Will we find your tears?”

William Houston, North Carolina, USA

„Mars, oh! Do forgive.
We never meant to obstruct
Your view of Venus. ”

Chuck Abolt, Texas, USA

foto: https://voyager.jpl.nasa.gov/golden-record/golden-record-cover/

Godine 2014. NASA je ponovo poslala poeziju u svemir kada je pesma Maje Angelou Hrabra i zapanjujuća istina (napisana 1995. u znak obeležavanja 50. godišnjice UN) izvedena na prvom probnom letu svemirske letelice Orion. Kada je administrator NASA Čarls Bolden najavio da će ova pesma biti izvedena na Orionovom prvom letu (dve orbite od Zemlje), opisao ju je kao vizionarsko delo koje otkriva funkciju i značaj umetnosti.

foto: https://www.pinterest.dk/

Ovde postoje značajne rezonance između eshatološke slike utopije – raja – koja dolazi u pesmi Maje Angelou i vizije prolaska u carstvo Božje u Božanstvenoj komediji. Poput Danteove pesme, Hrabra i zapanjujuća istina opisuje ovaj odlomak ne samo kao prevazilaženje svetskih nevolja, već i kao vantelesno, astralno putovanje duša koje kruže u prostoru izvan Zemlje.

U raju, uspon duše vodi kroz nebeska tela koja, prema ptolomejskoj geometriji koja definiše kosmologiju Božanstvene komedije, kruže oko Zemlje: Mesec (carstvo anđela), Merkur (carstvo arhanđela), Venera (carstvo kneževina), Sunce (carstvo moći), Mars (carstvo vrlina), Jupiter (carstvo dominacije), Saturn (carstvo prestola), nepokretne zvezde (carstvo heruvima) i Primarno mobilno (carstvo serafima).

Slično, u Majinoj pesmi put do mirotvorstva vodi čovečanstvo „mimo udaljenih zvezda, preko puta ravnodušnih sunaca”.

foto: youtube

I najzad, Danteova Božanstvena komedija odlazi na posebno putovanje. U vreme kada Italija obeležava 700 godina od smrti jednog od najvećih svetskih književnika, njegovo remek-delo leti put zvezda. Izdavačka kuća iz Bolonje uspela je da ubedi čak pet svemirskih agencija da prenesu Božanstvenu komediju na Međunarodnu svemirsku stanicu, a zatim da je puste da slobodno lebdi svemirom. Italija na krajnje neobičan način odaje počast Danteu Aligijeriju (1265–1321), koji je proteran iz rodne Firence i koji je preminuo u izgnanstvu u Raveni.

Prilog o slanju Božanstvene komedije u svemir možete videti ovde:

septembar, 2021.

Leave a Reply

Your email address will not be published.