Kako je feminizam promenio način na koji čitamo književnost – Kratak pregled istorije feminističke kritike u 19. i 20. veku

piše: Ljubica Erac Mislim da je uvek pravo vreme da se podsetimo koliko je, zapravo, feminizam važan i koliko je mnogo promenio od svog nastanka do danas. Naravno, pravoj ravnopravnosti između polova još uvek nismo dovoljno blizu i svakodnevno svedočimo destruktivnosti one toksične vrste patrijarhata. Mene, ipak, teši to što smo danas, za razliku od…

Proleće uskoro dolazi – Neo Unicate, Dušan Čarapić

piše: Đurđa ĐukićFotografije: Neo Unicate Mart je mesec buđenja. Posle varljive zime, dani postaju duži, a povetarac tera sivilo sa neba. Toplina postepeno dolazi u naše živote, najpre kroz svetlost koja se zadržava malo duže na fasadama, a potom i kroz osmehe prolaznika koji postaju sve češći i češći. Tada, gotovo neprimetno, u naš vidokrug…

KUŠ! #122

Jao, ljudi, stiže mart, stiže proleće i to je otpilike jedina dobra vest koja mi pada na pamet jer poljoprivrednici blokiraju magistrale i lokalne saobraćajnice i odbijaju dijalog s Vladom zbog preniske otkupne cene mleka. Nikad veći skup u Valjevu 14. februara, povodom obeležavanja šest meseci od brutalnog policijskog nasilja nad građankama i građanima ovog…

1847 – godina Vukove pobede

piše: Nevena Stajković Da bismo se podrobnije bavili Vukovom borbom da narodni jezik postane književni, pa tako došli i do zvanične godine njegove pobede, moramo istaći da je na tom putu naš prvi filolog imao prethodnike. Naime, Dositej Obradović insistirao je na tome da se piše na jeziku koji će razumeti najprostiji seljani i pastiri,…

KUŠ! #121

Pred vama je rođendansko izdanje KUŠ!-a. Ovog februara naš časopis ulazi u drugu deceniju postojana i to u isto vreme zvuči predivno, uzbudljivo, ali i strašno jer sami od sebe očekujemo da budemo još bolji, da pronalazimo zanimljive teme i, vas, dragi čitaoci i čitateljke, uvek naučimo nečem novom. Malo je reći da sam srećna…

Tišina u jeziku poezije Alehandre Pizarnik

piše: Ermina Ribić Poezija je od svojih početaka počivala na vjerovanju da se najmanjim brojem riječi može otvoriti najveći prostor značenja. Upravo tom ekonomičnošću jezika mnogi pjesnici i pjesnikinje nastojali su obuhvatiti bogatstvo izraza, doživljaja i emocija. No, poezija se u svojim nešto eksperimentalnijim fazama udaljavala ne samo od te kratkoće i punoće značenje, već…

Da li o ukusima treba raspravljati? – Hjumovo merilo ukusa

piše: Teodora Rebić Za nekoga je roman Majstor i Margarita fenomenalno delo, nekom drugom ista ta knjiga nije zanimljiva. Neko voli Klimtov Poljubac, a neko voli samo realistične slike, poput fotografija. Nekome je Beograd omiljeni grad, najlepši od svih; neko drugi kaže da je Barselona sto puta lepša. Mnogi smatraju da su Mocartova dela raj…

Tetovaža i ukrašavanje tela u (pra)istoriji

piše: Zorana Laketić Po definiciji, arheologija je nauka koja se bavi proučavanjem prošlosti kroz materijalnu kulturu. U tu materijalnu kulturu ubrajamo razne predmete koje su ljudi pravili, koristili i na kraju odbacili (na primer, posude, novac, nakit). Može delovati pomalo neukusno smatrati naša, ljudska tela materijalnom kulturom i stavljati ih u istu kategoriju sa loncem,…

Vajkershajm-efekat

piše: Nikola Nejčev Dragi čitaoci, kao što ste možda primetili, u poslednjih nekoliko tekstova često vas vodim na muzička putovanja kroz različite gradove – svojevrsne razglednice iz ugla muzike. Tako će biti i ovog puta… U pitomoj dolini reke Tauber, u regiji državi Baden-Virtemberg, nalazi se gradić Vajkershajm (Weikersheim). Poznat po raskošnom baroknom dvorcu koji…