piše: Ivan Veljković Izvor slika: Besna kobila Crtež: Kristof Šabute U prošlom broju… „A ni more ne prašta.” Znate kako da ga zovete. Ako ste čitali knjigu, znate i za njegovo noćenje sa Kvikvegom, za njegov odlazak iz Nantaketa u vidu člana posade broda Pikvod. Znate pritom i da nije bio vičan kitolovu kada se…
Poklon koji raste – Moja prva biljka, Jovana Grujovski i Marija Grujovski Stanisavljević
piše: Đurđa Đukić Postoje dani kada samo poželimo da krenemo ispočetka. Ne iz nekog konkretnog razloga, već prosto iz osećaja. Naše telo kao da vapi za promenom tempa, okruženja, navika. Istovetnost svakodnevice užurbanog grada počinje da nas guši dok se nevidljive stege vremena sve više stežu oko nas. U tom trenutku netrpeljivosti, bitno je da…
Gde je moj dom? – Prikaz strip albuma Crvena figura plodnosti Kristijana Laksa
piše: Ivan Veljković U prošlom broju… „Drugim rečima, ovaj serijal, prava jedna vremenska kapsula, dovoljno je star i uticajan da se komotno može staviti u muzej.” Termin kultura je nadasve kontroverzan. U redu, čini vam se da je nemoguće da nešto toliko univerzalno shvaćeno kao kultura može da bude kontroverznije od nekih drugih termina kao…
Kad je bio mrak – predstava Ako pčele nestanu sa lica zemlje, Malo pozorište „Duško Radović”
piše: Maša Antonijević Odlazak u pozorište poseban je oblik samoispitivanja – pod uslovom da čovek dozvoli sebi da promisli o pogledanom, naravno. To je ujedno i osnovni razlog zašto volim da pišem o njemu; htela ne htela, moram da složim svoje utiske i pretočim ih u nekakvu smislenu analizu. U toku tog procesa, često se…
Kad je muzika više od muzike! Dijegetičko i mimetičko – klizanje između filmskih svetova
piše: Nikola Nejčev U filmovima i serijama muzika retko postoji kao neutralna pozadina. Čak i kada deluje neupadljivo, ona zauzima jasnu narativnu poziciju. Ona može da pripada svetu likova ili da dolazi spolja, kao komentar, unutrašnji glas ili organizator vremena. Zbog toga je razlika između dijegetičkog i mimetičkog zvuka jedna od najpraktičnijih polaznih tačaka za…
Kako je feminizam promenio način na koji čitamo književnost – Kratak pregled istorije feminističke kritike u 19. i 20. veku
piše: Ljubica Erac Mislim da je uvek pravo vreme da se podsetimo koliko je, zapravo, feminizam važan i koliko je mnogo promenio od svog nastanka do danas. Naravno, pravoj ravnopravnosti između polova još uvek nismo dovoljno blizu i svakodnevno svedočimo destruktivnosti one toksične vrste patrijarhata. Mene, ipak, teši to što smo danas, za razliku od…
Proleće uskoro dolazi – Neo Unicate, Dušan Čarapić
piše: Đurđa ĐukićFotografije: Neo Unicate Mart je mesec buđenja. Posle varljive zime, dani postaju duži, a povetarac tera sivilo sa neba. Toplina postepeno dolazi u naše živote, najpre kroz svetlost koja se zadržava malo duže na fasadama, a potom i kroz osmehe prolaznika koji postaju sve češći i češći. Tada, gotovo neprimetno, u naš vidokrug…
KUŠ! #122
Jao, ljudi, stiže mart, stiže proleće i to je otpilike jedina dobra vest koja mi pada na pamet jer poljoprivrednici blokiraju magistrale i lokalne saobraćajnice i odbijaju dijalog s Vladom zbog preniske otkupne cene mleka. Nikad veći skup u Valjevu 14. februara, povodom obeležavanja šest meseci od brutalnog policijskog nasilja nad građankama i građanima ovog…
1847 – godina Vukove pobede
piše: Nevena Stajković Da bismo se podrobnije bavili Vukovom borbom da narodni jezik postane književni, pa tako došli i do zvanične godine njegove pobede, moramo istaći da je na tom putu naš prvi filolog imao prethodnike. Naime, Dositej Obradović insistirao je na tome da se piše na jeziku koji će razumeti najprostiji seljani i pastiri,…
KUŠ! #121
Pred vama je rođendansko izdanje KUŠ!-a. Ovog februara naš časopis ulazi u drugu deceniju postojana i to u isto vreme zvuči predivno, uzbudljivo, ali i strašno jer sami od sebe očekujemo da budemo još bolji, da pronalazimo zanimljive teme i, vas, dragi čitaoci i čitateljke, uvek naučimo nečem novom. Malo je reći da sam srećna…
Larpurlartizam #120 – Kako Keskifo sprema etrurski testaroli sa pestom od oraha
Testaroli 300 g mekog brašna (ili mešavina spelte ili durum brašna za autentičniji ukus) 450 ml tople vode Prstohvat soli Malo maslinovog ulja Pesto od oraha 1 manji vez peršuna 6–8 listova bosiljka 2–3 grančice nane ili listova celera 1 čen belog luka 2 kašike narendanog pekorino sira 1 kašika usitnjenih oraha 3–4 kašike ekstra…
Tišina u jeziku poezije Alehandre Pizarnik
piše: Ermina Ribić Poezija je od svojih početaka počivala na vjerovanju da se najmanjim brojem riječi može otvoriti najveći prostor značenja. Upravo tom ekonomičnošću jezika mnogi pjesnici i pjesnikinje nastojali su obuhvatiti bogatstvo izraza, doživljaja i emocija. No, poezija se u svojim nešto eksperimentalnijim fazama udaljavala ne samo od te kratkoće i punoće značenje, već…
Da li o ukusima treba raspravljati? – Hjumovo merilo ukusa
piše: Teodora Rebić Za nekoga je roman Majstor i Margarita fenomenalno delo, nekom drugom ista ta knjiga nije zanimljiva. Neko voli Klimtov Poljubac, a neko voli samo realistične slike, poput fotografija. Nekome je Beograd omiljeni grad, najlepši od svih; neko drugi kaže da je Barselona sto puta lepša. Mnogi smatraju da su Mocartova dela raj…
Tetovaža i ukrašavanje tela u (pra)istoriji
piše: Zorana Laketić Po definiciji, arheologija je nauka koja se bavi proučavanjem prošlosti kroz materijalnu kulturu. U tu materijalnu kulturu ubrajamo razne predmete koje su ljudi pravili, koristili i na kraju odbacili (na primer, posude, novac, nakit). Može delovati pomalo neukusno smatrati naša, ljudska tela materijalnom kulturom i stavljati ih u istu kategoriju sa loncem,…
Vajkershajm-efekat
piše: Nikola Nejčev Dragi čitaoci, kao što ste možda primetili, u poslednjih nekoliko tekstova često vas vodim na muzička putovanja kroz različite gradove – svojevrsne razglednice iz ugla muzike. Tako će biti i ovog puta… U pitomoj dolini reke Tauber, u regiji državi Baden-Virtemberg, nalazi se gradić Vajkershajm (Weikersheim). Poznat po raskošnom baroknom dvorcu koji…