piše: Milica Marjanović „Trinaest hiljada umova, sećanja, ljubavi, čulnih osveta, svetova, univerzuma – jer je ljudski um više univerzum nego sam univerzum – a sve to za nekoliko stotina metara nepotrebnog blata.” Džon Fauls, Čarobnjak Leonora Karington, meksička nadrealistkinja rodom iz Britanije, rođena je 1917. godine na raskrsnici društva i umetnosti. Slavu je doživela 1937.…
Dante u svemiru – O poeziji na misiji
piše: Tisa Milić Poezija i neistražene dubine kosmosa se nameću kao tandem od kad je čovek nalazio nadahnuće pri samom pogledu na zvezdano nebo. Mnogi pesnici, umetnici i zanesenjaci su odlazili „na nebesa”, da bi se vratili sa stihovima koji govore govor duše. Potreba da to što je u nama podelimo sa drugim je večna,…
Maga Magazinović i Ženski svet
piše: Milica Marjanović Iako je po svom delu u oblasti moderne igre ostala upamćena, Maga Magazinović bavila se i novinarskim radom. Veličinu njenog doprinosa novinarstvu kruniše činjenica da se njena kratka biografija našla među sto najvećih srpskih novinara, zajedno sa biografijama još dve žene, Milice Jakovljević Mir-Jam i Dese Glišić. Maga Magazinović počela je da…
Pet stripovskih sižea
piše: Tisa Milić Ovaj tekst nastao je kao deo istraživačkog rada pri Fakultetu dramskih umetnosti, gde smo imali predmet strip i grafička novela, pod mentorstvom profesora Đorđa Milosavljevića. Zahvaljujući ovom predmetu, lansirala sam se u neko davno prošlo vreme, kada sam doživela prve susrete sa „devetom umetnošću” – što u formi naivnog Mikijevog zabavnika i…
Piter Edvard „Džindžer” Bejker (1939 – 2019)
Tog šestog na sedmi oktobar, legao sam u krevet, spreman da se uhvatim u koštac sa još jednom radnom nedeljom. Kako to obično biva, a otkad su ove sprave izmišljene, uspavljujem se smartfonom umesto brojanjem ovaca. Otvaram Fejsbuk i vidim jednu, za mene, ali i za mnoge ljubitelje rok muzike, tužnu vest. Vest da je…
Frauenkirche: katedrala u koju je zakoračio Đavo
Kada čovek želi neuspeh ili prosečnost da zameni svetskom slavom i različitim zemaljskim zadovoljstvima, nema bržeg puta od onoga da sklopi pakt sa Đavolom. Dobro poznata legenda, koja je utkana i u priču o životu „dede rokenrola” – Roberta Džonsona, pokazuje kako u takvom paktu čovek uvek gubi (u njegovom slučaju smrt sa dvadeset i…
Dva primera kineskog pejzažnog slikarstva
Kina spada u jednu od najstarijih civilizacija na svetu i za nju se slobodno može reći da je jedina od svih u celokupnoj istoriji čovečanstva koja postoji u kontinuitetu, bez ikakvog prekida. Planine, pustinje i vode, koje je razdvajaju od zapadnog sveta, uticale su na njenu autentičnost i nezavisnost u odnosu na druge kulture i…
Krhka egzistencija zarobljena u vosku – Skulptura Berlinde De Brikere
Uznemirujuće, dirljivo, nežno, odbojno, odvratno, samo su neki od epiteta kojima bi ukratko moglo da se opiše stvaralaštvo belgijske savremene umetnice Berlinde De Brikere (Berlinde De Bruyckere) rođene 1964. godine. Ovi izrazi subjektivnih interpretacija ne znače baš mnogo dok se ne stekne dublji uvid u stvaralački opus i kreativni proces ove intrigantne umetnice. Iako je…
Da li je Platon voleo platonski?
Gotovo da ne postoji pubertet koji je prošao bez barem jednog spomenara izlepljenog srcima i ispisanog ljubavnim porukama za tajnu simpatiju kojoj nikada nismo imali hrabrosti da saopštimo naša osećanja ili je takav scenario bio praktično neizvodljiv. Pa i ako nismo bili skloni pesničkom izražavanju, a možda smo i nekakvim čudom taj period života uspeli…
Kratka istorija Sokolskog pokreta
Sport zauzima važno mesto u današnjoj popularnoj kulturi. Uprkos tome, malo ko zna ko je najviše doprineo njegovoj prvobitnoj popularizaciji i omasovljenju. Svima takođe dobro poznati sletovi iz perioda socijalističke Jugoslavije tvorevina su jedne starije organizacije. Beograđani odlično znaju gde se nalazi zgrada takozvanog Starog DIF-a, ali retko ko će među njima znati da je…
Kameni stubovi rajskog vrta
Šetajući se današnjim Istanbulom može se naići na kamene stubove prislonjene uz stambenu zgradu ili kako usamljeno stoje na trotoarima ulica, bez dodatnog natpisa šta predstavljaju. Neki su ukrašeni arabeskama, na nekima se samo prepoznaje natpis sa nečijim imenom. U današnjoj metropoli na Bosforu ne vidi se njihova namena, ali se vidi da su svedoci…
Zlatne niti Mediterana
U morskim dubinama plavih laguna isprepletanih algama i rastinjem Mediterana, krije se vezilja zlatnim nitima. Postojana u stavu, zaštićena lepezastim oklopom, ali privezana za dno svojim zlatnim nitima stremi ka površini. Vekovima je bila centar požude mnogih, da bi je to dovelo skoro do istrebljenja, pa je u današnje vreme njen raritet postao još jedan…
Subjektivne vizije Igora Vasiljeva
U svom slikarstvu Igor Vasiljev ne učestvuje u težnjama svojih savremenika koji su odbacivali figuralno i sve više težili apstraktnom slikarstvu. On ostaje privržen naraciji, pri čemu je to jedna izrazito lična naracija, naracija pojedinca – posmatrača društva. Kroz slike Vasiljev preispituje društvene uloge kao i odnos društvenih uloga i sopstva i dopušta nam sagledavanje…
Muzika kao plod tišine – Dirigentkinja Petra Grassi na Somborskim muzičkim svečanostima
Somborske muzičke svečanosti – SOMUS – naš najstariji muzički festival tog tipa, osnovan je u jesen 1961. godine na inicijativu pijaniste Dušana Trbojevića (1925–2011) i Dragoslava Mitrovića, direktora lokalne Muzičke škole Petar Konjović. Trbojevićeva prvobitna ideja da se klasična muzika približi svakodnevnom životu ljudi i njegov sveprisutni muzički autoritet, zaslužni su što je Sombor, od…
Seksualna transmutacija – seks i umetničko delo
Šta Džejms Džojs, Gustav Klimt, Pablo Pikaso, Džim Morison, Dejvid Bouvi ili Alan Rikman imaju zajedničko? Svi su bili izuzetno svesni svoje seksualnosti. Imali su jednu ili mnogo žena. Bili su neverovatno strastveni po pitanju svoje umetnosti. Svet će ih uvek slaviti. „Ono što bih dao ženi, ne bih mogao da dam svojoj umetnosti” bio…