piše: Ivana Pavićević Stranci koji nemaju zajedničkih tema za razgovor sede jedni naspram drugih u neprijatnoj tišini i razmenjuju rečenice koje imaju samo jednu svrhu: da sakriju istinu o tome kako zaista žive i kako se zaista osećaju. U filmu Otac Majka Sestra Brat Džim Džarmuš upravo takve strance smešta za porodični sto. I tu…
Ljubav kao mera svih stvari – La Grazia Paola Sorentina
piše: Jasna Žarković Za mene je 2025. bila dobra filmska godina. Kvalitetni filmski festivali u regionu, osećanja sete, tuge, besa, ali i razgaljenosti, radosti… Olakšavanje trenutka, upoznavanje sebe i onoga što umetnost izdvoji iz života. Kontinental ’25, Train Dreams, A House of Dynamite, No Other Choice, Eddington, Hedda, One Battle After Another, Frankenstein, Nouvelle Vague,…
U srećan sat kada jasnost dolazi – Komparativna analiza filmova Sat vukova i Crkni, ljubavi
piše: Miona Đenisijević „Moja misao odlazi sa ubilačkim osmehom ostavljajući neskladnu strepnju koja urla u mojoj duši.” Sara Kejn, Psihoza u 4.48 Postoji doba dana, i doba života, kada smo iracionalni, bliži instinktu negoli logici. Taj trenutak u danu, između sna i budnosti opsedao je umetnike kroz vreme: pisce od Laze Kostića i Skota Ficdžeralda…
Provincijalski mangup – Hajduk u Beogradu
piše: Đorđe Petrović Godine 1985. (sada već davne), nastavnik u osnovnoj školi, koji odlično poznaje tinejdžere, napisaće revolucionarni roman književnosti za decu. Glavni junak, rođen u istom mestu kao i pisac, svojim nestašlucima, ali i principima, postaće lajtmotiv odrastanja generacija koje će uslediti. Hajduk u Beogradu, nakon nezapamćenog uspeha, pokreće čitav serijal romana o Gligoriju…
O Prometejima i Meduzama – Del Torova adaptacija Frankenštajna
piše: Maša Antonijević Najnovije ostvarenje Giljerma del Tora adaptacija je čuvenog dela Meri Šeli koje je uobličilo i najavilo popularnost naučne fantastike. Izmeštanje stvarnosti i misaoni eksperiment kao norme ovog žanra izvrsno su sredstvo društvene kritike. Stoga, povezanost dvaju Frankenštajna, onog napisanog 1818. i ovog izrežiranog više od dve stotine godina kasnije, valja tražiti kako…
Jedna bitka za drugom
piše: Marija Kovačević Kuzmanović Pol Tomas Anderson nam ove jeseni donosi pravo kinematografsko osveženje za sve ljubitelje filmova. Kako su štrajkovi u Americi imali veliki uticaj na količinu i kvalitet sadržaja koji se producira, kao i činjenica da poslednjih nekoliko godina Holivud ostaje bez ideja, Pol Tomas Anderson se pojavljuje sa filmom Jedna bitka za…
Highest 2 Lowest
piše: Ivana Pavićević Spajk Li je jedan od retkih američkih reditelja koji film tretira kao društveno-političku arenu. Njegova kamera ne pristaje na kompromis sa holivudskim narativom. Njegov kadar diše ulicama Bruklina, a puls mu uvek dolazi iz energije zajednice. Za njega muzika nije pozadinski ukras. Ona je druga polovina kadra. Njegovi filmovi funkcionišu kao partiture…
Grešnici (Sinners)
piše: Jasna Žarković Sviraj to zauvek, Semi! Misisipi tridesetih godina prošlog veka. Segregacija, KKK, ropski uslovi rada za crnu rasu… Jednakost se čini nedostižnom, sloboda sanja i o njoj peva. Bluz. Scenario i režiju za film Grešnici iz 2025. godine potpisuje Rajan Kugler (Ryan Coogler), posegnuvši za zorom na poljima pamuka da bi nas uveo…
Andersonova šema – O filmu Feničanska šema Vesa Andersona
piše: Miona Đenisijević U bioskope su se vratili centrirani kadrovi, pastelna paleta, precizno dirigovan govor, i likovi nalik papirnim lutkama koje su pobegle iz slikovnice. Ves Anderson je – u skladu sa šemom – objavio svoj novi film: Feničanska šema. Ovoga puta prati Anatolu „Zsa‑zsa” Kordu (Benicio del Toro), bogatog trgovca oružjem koji nakon preživljavanja…
Senzualni poeta marginalnog Hong Konga – Vong Kar Vai
piše: Đorđe Petrović Dok se najtanja kazaljka na satu pomeri i nešto se desi sa zračenjem cezijuma na određenoj temperaturi, na filmskom platnu smene se 24 fotografije. Jedan sekund može nositi mnoga značenja, a retko koji sineasta uspeo je da ovo vreme iskoristi do maksimuma. Međutim, uspeti da se iz sekunde u sekund mesto i…
Voda nema neprijatelje – Animirani film Tok Gintsa Zibalodisa
piše: Maša Antonijevič Ambijentalni film Tok (Flow) koji je ovogodišnji dobitnik Oskara za najbolji dugometražni animirani film, ujedno je i prvi koji je Letoniji doneo ovu prestižnu nagradu. Reditelj Gints Zibalodis za animaciju koristio je besplatni 3D softver po imenu Blender, dokazujući da kvalitet nije nužna posledica novca, već pokazatelj istinske posvećenosti veštini pripovedanja. Vizuelne…
Američki san…ili još jedna noćna mora? – O filmu Brutalista Brejdija Korbeta
piše: Marija Kovačević Kuzmanović Ejdrijen Brodi osvaja po drugi put dragocenog Oskara, i to ponovo tumačeći ulogu Jevrejina koji je preživeo horore i grozote Drugog svetskog rata. Doduše, ovog puta portretira mađarskog Jevrejina, talentovanog Bauhaus arhitektu, koji nakon teških godina provedenih u koncentracionom logoru Buhenvald, odvojen od žene i sestričine, traga za američkim snom i…
Pas ili Čovek? – O filmu PasČovek (DogMan) Lika Besona
piše: Ivana Pavićević „Psi imaju lepotu bez sujete, silu bez drskosti, hrabrost bez žestine, i sve vrline koje ljudi imaju bez ijednog poroka. Koliko znam, imaju samo jednu manu. Veruju ljudima.” Na kišnoj noći u Nju Džerziju, krvavi muškarac odeven kao Merilin Monro (Kejleb Lendri Džons) biva uhapšen dok vozi kamion prepun uznemirenih pasa. Empatična…
Ostvarena utopija – Moja zamišljena zemlja (2022), dokumentarni film Patrisija Guzmana
piše: Jasna Žarković „Klinci su uzeli kamenice (Kordiljera) u svoje ruke. Nisu imali vođe ni ideologiju. Samo zdrav razum koji viče ’Dosta je!’ I hrabrost. I ljubav.” Neposlušnost studenata i đaka Oktobra 2019. godine karta za metro u Santjagu de Čile poskupela je za 30 pezosa. Studenti i đaci su odbili da plate skuplju kartu…
O Emilija, zašto si Emilija?
piše: Miona Đenisijević Film Emilija Perez (Emilia Pérez) francuskog reditelja Žaka Odijara imao je svoju srpsku premijeru na Festivalu autorskog filma, a od tad je osvojio Zlatni globus u više kategorija. Ambiciozno zamišljen kao mjuzikl smešten u savremeni Meksiko, Emilija Perez kombinuje elemente opere, krimi trilera i melodrame, dok se bavi temama identiteta, tranzicije, ljubavi…