Tišina u jeziku poezije Alehandre Pizarnik

piše: Ermina Ribić Poezija je od svojih početaka počivala na vjerovanju da se najmanjim brojem riječi može otvoriti najveći prostor značenja. Upravo tom ekonomičnošću jezika mnogi pjesnici i pjesnikinje nastojali su obuhvatiti bogatstvo izraza, doživljaja i emocija. No, poezija se u svojim nešto eksperimentalnijim fazama udaljavala ne samo od te kratkoće i punoće značenje, već…

Prikaz satire u pripovijetki Nos Rjunosukea Akutagave

piše: Jasmina Bigović Biografija i istorijska pozadina Rjunosuke Akutagava, rođen 1892. godine, otac japanske kratke priče. Odrastajući u malom gradu Kjobaši koji je i dalje negovao starinski duh Edo perioda, od malena se interesovao za Kabuki pozorište ali i zapadnjačke novonastale trendove modernizacije Japana koja ga je okruživala kako je bivao stariji. Bio je briljantan…

Tereza Raken i sve te ljudske životinje

piše: Ermina Ribić Ako je Onore de Balzak težio da stvori „ljudsku komediju”, onda se može reći da književni projekat Emila Zole, s teorijskim odmakom i naučnim pristupom, više podsjeća na „ljudsku radionicu”. Nije slučajno što se ova dva imena nalaze ovako jedno nasuprot drugom. Prvi razlog je očigledan: Balzak, pravi predstavnik realizma u književnosti,…

Stihovi sveta: od narodne epike do istočnjačkih gazela

piše: Nevena Stajković Stih je osnovna jedinica poezije koja oblikuje njen ritam i zvuk. Različite vrste stiha daju pesmama drugačiji tempo, melodiju i osećaj, pa čak i značenje koje nose. Upoznavanje s njima pomaže da bolje razumemo kako se pesnici igraju rečima i kako poezija funkcioniše na nivou forme i ritma. Deseterac Neki teoretičari književnosti,…

Nečista krv Borisava Stankovića: genealogija propasti u jednoj rečenici

piše i fotografiše: Nevena Stajković Nećemo pogrešiti ako kažemo da inicijalna pozicija prve rečenice književnog dela ima posebnu težinu. Ona čitaocu otkriva ton i atmosferu romana i ima snagu da privuče njegovu pažnju. Možda baš zato Borisav Stanković bira da prvom rečenicicom Nečiste krvi upozna čitaoca sa svetom svog romana i u njoj sažme glavni…

„Pojedite ovu pjesmu”: Erika Džong i jezik plodova

piše: Ermina Ribić Stih iz naslova pripada poemi ’Učiteljica’. Binarne opozicije žena/priroda i muškarac/kultura, inače uspostavljene prvo u jeziku a potom prenesene u samu društvenu dinamiku, oslikavale su (i dalje oslikavaju) ustaljene rodne uloge. Tako veza žena i biljaka datira još sa kraja 18. i početka 19. stoljeća, kada su neke od pionirskih knjiga o…

Mantija im pretesna za sujetu – Parodija u romanu Pop Ćira i pop Spira

piše: Nevena Stajković Pop Ćira i pop Spira je humoristični roman Stevana Sremca koji prikazuje rivalitet dvojice seoskih popova u maloj varoši u Vojvodini. Njihovo takmičenje, isprva bezazleno, prerasta u komične sukobe i spletke, naročito kada se u priču uključe njihove supruge i ćerke, a najposle i ljubavne zavrzlame. Kroz duhovite dijaloge i karikaturalne likove,…

Vrludavi svijet Vijanovog Vadisrca

piše: Ermina Ribić Svi smo mnogo puta u životu prepričavali siže nekog književnog djela i vjerovatno nam se svima desilo da sugovornik/ica zaista vjeruje da ono što pričamo jeste dio radnje tog djela. Ipak, prepričavajući roman Vadisrce Borisa Vijana, nedavno mi se dogodilo da se moram pravdati, govoreći kako ne izmišljam ništa, te da su…

Grozdana Olujić i metafora o ljudskoj čežnji

piše: Nevena Stajković U želji da se velikanima i velikankama srpske književnosti ne bavimo samo kada obeležavamo važne jubileje, ovom prilikom govorimo o bajkama Grozdane Olujić. Književnim radom počela je da se bavi već u srednjoj školi, te je sa 19 godina pobedila na konkursu lista Borba, kada je po prvi put štampana njena pripovetka,…

Crna sadašnjica u poeziji Maje Anđelou

piše: Ermina Ribić (Termin Black present preuzet iz poeme The Pusher.) Ovaj tekst valja započeti jednim kratkim osvrtom na intersekcionalni feminizam. Kao termin pojavio se otprilike u doba velike rasne napetosti u SAD osamdesetih godina 20. stoljeća, a prvi put ga je spomenula Kimberli Krenšou, aktivistkinja Pokreta za ljudska prava. Krenšou je jasno ukazala na…

Pobunjeni književni glasovi

piše: Nevena Stajković Kroz istoriju, književnost je često bila oružje protiv tiranije, a pisci glas otpora. Mnogi od njih su zbog svojih dela, ideja ili kritike vlasti trpeli progon, cenzuru, zatvor, pa čak i smrt. Tako je veliki, ako i ne najveći, španski pesnik 20. veka, Federiko Garsija Lorka bio progonjen od strane desničara zato…

Narativna omča oko pseudoznanstvenog vrata serijala Drevni vanzemaljci

piše: Ermina Ribić Televizijski dokumentarni serijal Drevni vanzemaljci (Ancient Aliens) prikazuje se već petnaest godina na kanalu Histori (History). Na početku, bio je to dokumentarac sa otvorenom premisom da su vanzemaljci posjećivali našu planetu i ostavljali tragove na njoj. Režiserska i kreativna klapa iza ovog serijala pronašla je pseudoznanstveno utočište u indijskim svetim tekstovima, kabali…

Mi grešne žene ili šta se desi kada marioneta sama povlači konce

piše: Ermina Ribić Indijski potkontinent odavno je poznat po svojoj raznovrsnoj književnoj tradiciji, nama Evropljanima toliko zanimljivoj i drugačijoj od onog što poznajemo. Jedna od tih, uslovno rečeno, egzotičnih književnih pojava jeste i urdu poezija. Danas su pod ovim pojmom obuhvaćena ona književna djela koja pripadaju indijskom i pakistanskom kulturnom krugu. Gazel, rubaija, kasida, mesnevija,…

Kako Jejtsova poezija spasava dušu?

piše: Nevena Stajković Ekvilibium (Equilibrium) je distopijski akcioni film reditelja Kurta Vimera. Ova uzbudljiva orvelovska priča kombinuje naučnu fantastiku, akciju i filozofiju i ostaje aktuelna i danas, iako je od njenog objavljivanja prošlo više od dve decenije. Radnja filma dešava se u budućnosti i fokusirana je na totalitarno društvo u kojem se emocije smatraju ilegalnim…

Akutna izdaja Jude Iskariatskog kroz lupu modernizma

piše: Ermina Ribić Biblijske teme, likovi i motivi nisu nepoznata pojava u cjelokupnoj svjetskoj književnosti. Ako su pisci preuzimali teme i likove jedni od drugih, ili ih izravno citirali ili parodirali, onda je sasvim očekivano da se i Biblija, najprevođenija knjiga Zapada, nađe na listi intertekstualnih uplitanja kao izuzetno bogat imaginarij. Fiktivni dijalog sa Biblijom…