piše: Jasna Žarković Na sceni Bitef teatra postavljen je dugačak sto, šest stolica i po jedna polica sa pićima sa leve i desne strane. Voajeri smo Privatne proslave u elitnom restoranu, na koju jedno po jedno, lagano otvarajući dijalog i upoznavanje, stiže šest lica ove romantične, slatko-gorke komedije. Svi znaju ko ih je pozvao, ali…
Tetovaža i ukrašavanje tela u (pra)istoriji
piše: Zorana Laketić Po definiciji, arheologija je nauka koja se bavi proučavanjem prošlosti kroz materijalnu kulturu. U tu materijalnu kulturu ubrajamo razne predmete koje su ljudi pravili, koristili i na kraju odbacili (na primer, posude, novac, nakit). Može delovati pomalo neukusno smatrati naša, ljudska tela materijalnom kulturom i stavljati ih u istu kategoriju sa loncem,…
Katarina Krstić, kejkej.design – Dobro došli u zelenu revoluciju!
piše: Đurđa Đukić U svetu u kom se sve više oslanjamo na digitalne aparate i veštačke prečice u nalaženju lakšeg ili bržeg rešenja za naše probleme, utešno je znati da ne biraju svi put linije manjeg otpora. Ako je ova rubrika išta pokazala do sada, to je da i dalje postoje ljudi koji umetnost cene…
O Prometejima i Meduzama – Del Torova adaptacija Frankenštajna
piše: Maša Antonijević Najnovije ostvarenje Giljerma del Tora adaptacija je čuvenog dela Meri Šeli koje je uobličilo i najavilo popularnost naučne fantastike. Izmeštanje stvarnosti i misaoni eksperiment kao norme ovog žanra izvrsno su sredstvo društvene kritike. Stoga, povezanost dvaju Frankenštajna, onog napisanog 1818. i ovog izrežiranog više od dve stotine godina kasnije, valja tražiti kako…
Da vam ja pričam… – Prikaz stripa Neverovatne priče Mije Kulića
piše: Ivan Veljković U prošlom broju… „Međutim, ako nije jasno definisano ko ti je negativac i šta može, e tu već radi neizvesnost, sve bude ujedno i moguće i nemoguće, a adrenalin raste. Ili, ono, bude simpatično i drži pažnju.” Pajac koji prevazilazi svetove. Palme koje drže zauvek. Ljubav koja prevazilazi ne samo vekove, već…
Snijeg u Aržanteju, Klod Mone
piše: Iva Vukotić Novembar po nekom nepisanom pravilu predstavlja mjesec koji najavljuje zimu u najklasičnijem mogućem smislu: snijeg, debele jakne, čizme i oblaci pare kad god se progovori. Međutim, čak je i ta jedna sigurnost postala više nego upitna usljed klimatskih promjena koje polako brišu granice između godišnjih doba. Ipak, to nas neće spriječiti da…
Strah od sudbine – kineska terakota armija
piše: Lenka Vukotić Na svojoj poslednjoj turi vođenoj idejom pronalaska napitka besmrtnosti, prvi car Kine, Jing Dženg (Ying Zheng), iznenada, ipak umire. Rođen 259. godine pre nove ere, na vlast je došao u svojoj 13. godini i za sobom ostavlja jako kratku, ali revolucionarnu vladavinu. Ujedinio je zaraćene države, reformisao pismo, novac i zakon i…
Tereza Raken i sve te ljudske životinje
piše: Ermina Ribić Ako je Onore de Balzak težio da stvori „ljudsku komediju”, onda se može reći da književni projekat Emila Zole, s teorijskim odmakom i naučnim pristupom, više podsjeća na „ljudsku radionicu”. Nije slučajno što se ova dva imena nalaze ovako jedno nasuprot drugom. Prvi razlog je očigledan: Balzak, pravi predstavnik realizma u književnosti,…
Svetlost italijanskog slikarstva XVII veka u Galeriji Borgeze
piše: Ksenija Kalezić U Glavnoj ulici broj 9 u Zemunu, odnedavno je ponovo otvoren Zavičajni muzej, smešten u nekadašnjoj cincarskoj kući porodice Spirta sa polovine 19. veka. Kada je muzej zatvoren 2002. godine, posle skoro pola veka rada, Zemun je ostao bez glavne ustanove za baštinjenje bogate lokalne istorije. Dvadesetog septembra 2025. godine, Zavičajni muzej…
Ženski glas u Jugoslaviji
piše: Nikola Nejčev U drugoj polovini 20. veka jugoslovenska popularna muzika razvijala se brže nego ikad pre. Televizija je tek počinjala da menja način na koji publika doživljava umetnost, radio je i dalje imao ogroman uticaj, a festivali su bili mesta na kojima se oblikovao muzički ukus zemlje. U tom periodu pojavila se generacija pevačica…
Ko ima pravo na najcrnju crnu?
piše: Jovana Lukić Da li su boje talasne dužine koje se prelamaju kroz prizmu pod različitim uglovima, stvarajući spektar koji poznajemo? Ili su boje živi entiteti? Ne talasi. Ne formule. Nego nešto što se čoveku dogodi. Gete u svojoj knjizi o teoriji boja (koja se, pazite sad, zove Teorija boja (Zur Farbenlehre)), objavljenoj 1810. godine,…
Umetnost nije dizajn – U toku Borisa Grojsa
piše: Dorijan Dobrić Započnimo ovaj tekst jednim hipotetičkim, ali vrlo mogućim scenariom. Pojedinac se nalazi u galeriji, na otvaranju izložbe, i posmatra skulpture, slike i instalacije. U pitanju su autori savremenog doba čija su dela sasvim u duhu vremena. Muzejski prostor je oronuo, prošaran neonskim svetlima, hladan, prostran i emotivno nepristupačan. Skulpture su mahom readymade,…
Sezona uragana Fernande Melčor i patrijarhalni horor: necenzurisani jezik iz vrtloga meksičkog juga
piše: Jadranka Ćuzulan Izvor slika: Izdavačka kuća: Imprimatur Melčor u intervjuima navodi da joj je jedan od izvora inspiracije za pisanje romana, ne u smislu podražavanja, već više u smislu onoga što je kulturalno relevantno za meksičku pop kulturu – nota roja. Nota roja je senzacionalističko izvještavanje o kriminalu, popraćeno eksplicitnim fotografijama sa mjesta nesreće.…
Iz dečakovog kofera
piše: Miona Đenisijević Malo pozorište „Duško Radović”, u okviru svoje scene za mlade, već nekoliko godina na repertoaru ima ovaj pomalo skriveni dragulj. Posmatrajući savremenu pozorišnu scenu u Srbiji, stiče se utisak da je dečje pozorište, uprkos svom značaju, često zapostavljeno. S vremena na vreme pojavi se naslov koji privuče pažnju šire publike, ali Dečak…
Jedna bitka za drugom
piše: Marija Kovačević Kuzmanović Pol Tomas Anderson nam ove jeseni donosi pravo kinematografsko osveženje za sve ljubitelje filmova. Kako su štrajkovi u Americi imali veliki uticaj na količinu i kvalitet sadržaja koji se producira, kao i činjenica da poslednjih nekoliko godina Holivud ostaje bez ideja, Pol Tomas Anderson se pojavljuje sa filmom Jedna bitka za…