Džesika

piše: Pavle R. Srdić Ovoga meseca, po prvi put u rubrici – priča o instrumentalu! Zaista ne mogu da se setim da li sam vam ikada pisao o nekom instrumentalu – a, ako jesam, mea culpa. Muzički sladokusci uživaju u numerama bez reči, predajući se čarima, po pravilu, virtuoznih instrumentalista. No, baš među takvom publikom,…

Oneobičavanje svakodnevice kroz naučnu fantastiku Ursule Le Gvin

piše: Ljubica Erac Konačno sam odlučila da se prihvatim naučnofantastičnog romana, a za početak nisam mogla da izaberem nikoga drugog do autorku koja se opisuje kao neko ko se bavi feminističkim i rodnim temama, predrasudama i pričama o različitosti, i ko je antropološki potkovan i spreman da bar misaono istražuje i eksperimentiše svim što je…

Jugo po drugi put u Americi

piše: Jasna Žarković Kako su Filip Grujić, Aleksa Borković i njihov tim proveravali da li je jugo najgori auto na svetu i zašto ne može biti. I to snimili. I napravili film Jugo ide u Ameriku. Razgovor vodimo početkom septembra, u bašti dorćolskog kluba Idiot, dan pred beogradsku premijeru filma Jugo ide u Ameriku, sa…

Svet fantastike na papiru – Izložba u Galeriji Kolarčeve zadužbine

piše i fotografiše: Ksenija Kalezić Galerija smeštena na Studentskom trgu broj 5 već tradicionalno postaje utočište fantastičnog sveta. Od 17. septembra 2026. godine, otvorena je izložba Svet fantastike na papiru koja predstavlja izbor dela 62 autora iz kolekcije Fondacije Mihajlović – Feniks, pod kustoskim izborom istoričarke umetnosti Minje Velemir.  Dela na papiru ostvarena raznovrsnim tehnikama…

Pet pozorišnih premijera koje valja pogledati

piše: Đorđe Petrović Ljubitelji glumačke igre na daskama svake godine tokom leta na neki način bivaju uskraćeni ovog zadovoljstva, s obzirom na to da se većina pozorišta zatvara u junu ili julu. Do otvaranja nove pozorišne sezone ostaje im da prave planove za gledanje predstava koje do sada nisu stigli, ali i da se raduju…

Par vekova besa – Prikaz strip serijala Ši Zidrua i Hozea Homsa

piše: Ivan Veljković Crtao: Homs  Slike ustupila: Čarobna knjiga U prošlom broju… „tipična safijska, krvava osveta” Moderno je doba. Jedna eksplozija unutar porodičnog doma u Engleskoj dovodi do istrage od strane MI5. Usmrćena su deca. Ali pre nego što saznamo ko je počinio zločin, priča se vraća par vekova unazad, u 1851. godinu i u…

Da li će veštačka inteligencija ikada moći da napiše Seobe? – Pitanje autentičnosti emocije u književnosti

piše: Luka Zagrađaninilustruje: Katarina Stojanović Pitanje da li bi veštačka inteligencija ikada mogla da napiše delo poput Seoba Miloša Crnjanskog ne zadire samo u domen tehnološkog napretka, već u samu srž definicije književnosti kao izraza ljudskog bića i njegove prolaznosti. Kada je Crnjanski stvarao svoje remek-delo, on nije samo pedantno ređao reči u savršen stilski…

Milion evra iliti ništa – Priča o zlatnom avarskom pojasu iz Sremske Mitrovice

piše: Zorana Laketić Izvor slika: sveoarheologiji.com Pre nekoliko godina, tačnije 2023. godine, naučnu i širu javnost obradovala je vest Muzeja Srema o otvaranju privremene izložbe. Možda su neki od čitalaca naše skromne rubrike i stajali u redu ispred Lapidarijuma (arheološkog odeljenja Muzeja Srema) i prolazili kroz nekoliko nivoa obezbeđenja i provera. Izložba je bila otvorena…

Zadovoljstvo nije jednostavno

piše: Dorijan Dobrić ilustracije: Ana Trajkovski Ljudi, u nekim određenim momentima u životu, osećaju zadovoljstvo. Ovo je osnovna pretpostavka ove rasprave, budući da je u pitanje nisu doveli ni Platon, niti bilo ko od savremenih mislilaca, a sasvim sigurno je u pitanje nisu doveli ni oni koji večno tragaju za zadovoljstvom, na vlastitu štetu ili…

Da li muzika uopšte može imati seksualnost? – Uvod u kvir muzikologiju 1.0

piše i ilustruje: Nikola Nejčev Izvor slika: Wikimedia Commons Može li jedan akord biti homoseksualan, melodija biseksualna, ritam transrodan, a simfonija heteroseksualna? Ovako postavljeno pitanje na prvi pogled može zvučati kao namerna provokacija ili kao pokušaj da se kategorije ljudskog identiteta po svaku cenu prenesu na apstraktni svet muzike. Muzika, naravno, nema telo, ne zaljubljuje…

Neka visi humanost – TV serija Tip Toe, 2026.

piše: Jasna Žarković Izvor slika: IMDb Od prvih kadrova ove mini-serije jasno je da nikakve pozitivne transformacije neće biti i da je samo pitanje kakva nas tragedija čeka (mada se i to naslućuje kroz tizere na početku svake epizode).  Engleske, tj. mančesterske kuće u nizu. Dvojica komšija – vrata do vrata, a kao sa različitih…

Polje pšenice u ljetnje popodne, Mark Šagal

piše: Iva Vukotić Ljeto može biti u isto vrijeme uzbudljivo i naporno. Ispunjeno pozitivnim vibracijama i doba kada se um razbistri i započne sezona kupanja, opuštanja i provođenja vremena sa prijateljima, ali isto tako može biti goruće, čak pogubno za prirodu koja nas okružuje. U umjetnosti, postoji tek par uobičajenih predstava ovog godišnjeg doba: razigrana…

Kvintesencija prašine – Bitef

piše: Miona Đenisijević Izvor slika: digitalniarhivbitefa.unilib.rs; 51.bitef.rs/rs; i 57.bitef.rs/rs Skupština grada Beograda je 26. decembra 1966. godine donela Rešenje o osnivanju Bitefa, a Mira Trailović imenovana je za vršioca dužnosti upravnika festivala. Prošle godine, tačnije, 13. marta 2025, doneto je rešenje Skupštine grada Beograda u kom se ne produžava mandat umetničkom direktoru Nikiti Milivojeviću, niti…

Zidna slika Svetog Vendelina

piše: Nevena Stajković fotografiše: Filip Mićović Svaki grad ima detalje – murale, kapije, ajnforte – pored kojih prolazimo gotovo svakog dana, a ne zaustavimo se da sagledamo njihovu lepotu i jedinstvenost. Upravo zato ovog puta zastajemo ispod jedne zidne slike koja se nalazi na lepoj pančevačkoj jednospratnici u stilu pseudo ili provincijskog rokokoa, na uglu…

Veselošću protiv sivila – Mircasa Handmade , Mirka Jokičić

piše: Đurđa Đukićizvor slika: Mirka Jokičić, privatna arhiva Što vreme više prolazi, čini se neminovnim da nam životi budu osuđeni na bestelesne piksele. Skrolujući kroz beskonačne nizove savršeno isfiltriranih slika, anonimnih komentara i kratkih videa bez puno smisla, gubimo iz svesti činjenicu da su se nekada dani živeli sporo, bez preopterećenja, u fizičkom svetu. Dok…