piše: Ivan Veljković U prošlom broju… „Njegovi likovi se osećaju stvarnim, od krvi i mesa, čak i kada su samo faksimili osoba pomereni u prostoru i vremenu tamo gde im očito nije mesto (što podseća na jednu impresivnu naučno-fantastičnu, priču gde su gotovo isti koncepti pokazani na radikalno drugačiji način).” Srce tame Džozefa Konrada ostavilo…
U sutonu jedne proljetne noći – utisci sa 72. Pula film festivala
piše: Maša Antonijević Već sedamdeset dve godine mesec jul vesnik je filmskog ugođaja pod zvezdama. Mesto: Pula, lokacije: razne, filmovi: mnogobrojni. U duhu aktuelnog slogana koji glasi „Jedno svjetlo, tisuću uspomena“, redakcija KUŠ!-a smestila se u publiku ovog renomiranog festivala i deo atmosfere ponela sa sobom, da ga upiše u svoj spomenar. Šetali smo od…
Senzualni poeta marginalnog Hong Konga – Vong Kar Vai
piše: Đorđe Petrović Dok se najtanja kazaljka na satu pomeri i nešto se desi sa zračenjem cezijuma na određenoj temperaturi, na filmskom platnu smene se 24 fotografije. Jedan sekund može nositi mnoga značenja, a retko koji sineasta uspeo je da ovo vreme iskoristi do maksimuma. Međutim, uspeti da se iz sekunde u sekund mesto i…
Florens Najtingejl – Dama sa lampom
piše: Aleksandra Vujić U viktorijanskoj Engleskoj zdravstvena nega nije bila baš na zavidnom nivou. Medicinske sestre su često bile žene s društvene margine, neobrazovane i ne previše cenjene. U bolnicama se veoma često umiralo, bile su neugledne i zapuštene. Stvar se promenila kada je Florens Najtingejl (Florence Nightingale) stupila na scenu. U Firenci se 12.…
Noćne ptice, Edvard Hoper
piše: Iva Vukotić Atmosfera koja se prenosi u slikarstvu zna biti u nekim slučajevima glavni nosilac cjelokupne umjetničke vrijednosti djela. Osjećaj koji se stvara u samom posmatranju, koji pomaže pri analizi, može imati različit intenzitet i ton. Od lepršavih pozitivnih do onih misterioznih, mračnih misli, podstrekivač se uvijek krije u izboru scene i atmosfere. Edvard…
Otvaranje 58 kongresa ILEI-a (Međunarodnog udruženja nastavnika esperanta) u Beogradu
piše i fotografiše: Pavle R. Srdić Sednicu je otvorila članica upravnog odbora ILEI Laura Bracabeni, pozdravila prisutne i suštinski bila konferansije. Nakon nje, govorio je Vuk Mladenović i pozdravio prisutne ispred Udruženja esperantista Srbije. Zatim se obratila Aranka Laslo, predsednica organizacionog odbora Kongresa, a na kraju se obratio i predsednik ILEI, Ahmad Mamduhi, uključenjem iz…
Kako je Grožnjan postao grad muzike?
piše: Nikola Nejčev Grožnjan, gradić na zapadnim obroncima Istre, danas je poznat kao međunarodno središte umetnosti i muzike, ali put do te uloge bio je dug, neizvestan i višeslojan. Iako su njegovi temelji uklesani u kamenu još u antičko doba, a urbani identitet oblikovan tokom srednjeg veka pod venecijanskom upravom, savremena priča o Grožnjanu počinje…
Budite deo 58. kongresa Međunarodne lige nastavnika esperanta! – Do sada se pridružilo više od 140 učesnika iz 25 zemalja!
Ako se još niste pridružili, Srpska esperanto liga (SEL) vas srdačno poziva na 58. kongres ILEI (Međunarodne lige nastavnika esperanta), koji će se prvi put održati u Beogradu, od 19. do 26. jula 2025. godine u hotelu Palas! Glavna tema kongresa je Veštačka inteligencija i učenje jezika , a tema pratećeg simpozijuma: Veštačka inteligencija i…
Mantija im pretesna za sujetu – Parodija u romanu Pop Ćira i pop Spira
piše: Nevena Stajković Pop Ćira i pop Spira je humoristični roman Stevana Sremca koji prikazuje rivalitet dvojice seoskih popova u maloj varoši u Vojvodini. Njihovo takmičenje, isprva bezazleno, prerasta u komične sukobe i spletke, naročito kada se u priču uključe njihove supruge i ćerke, a najposle i ljubavne zavrzlame. Kroz duhovite dijaloge i karikaturalne likove,…
Toskana (II deo) – Jeste li probali pekorino sir?
piše: Tijana Jovanović U junskom, 113. izdanju krenuli smo tragom renesansnih majstora i naučenjaka, te se prošetali Bolonjom, Firencom, Volterom i Sienom. Od srednjovekovnih tragova i uskih ulica, preko renesansnih palata i umetničkih dela, do etrurskih korena i duha drevne civilizacije, svaka od ovih destinacija ispričala vam je jedinstvenu priču. Ovoga puta zaputili smo se…
„Mladim strip autorima savetujem da budu tvrdoglavi optimisti i sumanuto srljaju ka svom cilju – gotovom stripu. Nema veze što je čitav svet protiv vas, ima li bolje potvrde od toga da ste na pravom putu?”, Dušan Mladenović, urednik u izdavačkoj kući Veseli četvrtak
Intervju vodila: Marija Kovačević Kuzmanović Kako čitamo na sajtu izdavačke kuće Veseli četvrtak, početkom dvehiljaditih vladalo je uverenje da su stripovi deo prošlosti i da se više nikad neće vratiti na kioske. Smatralo se da junaci poput Zagora, Dilana Doga, Mister Noa i drugih više nemaju publiku u Srbiji i da je uopšte strip osuđen…
Muze
piše: Aleksandra Vujić Umetnost je oduvek zauzimala posebno mesto u ljudskoj kulturi. Ako imamo u vidu da se stara Grčka smatra kolevkom zapadne civilizacije, postaje jasno zašto su Muze – božanske pokroviteljke nadahnuća u grčkoj mitologiji – imale tako važnu ulogu u stvaralačkom procesu. One su kćerke Zevsa i titanke Mnemozine. U početku se govorilo…
Lepa Brena prodžekt – priča o jednoj zvezdi i jednoj zemlji – Produkcija: Flying Ginger, Bitef teatar; Premijera: 18. decembar 2019.
piše: Jasna Žarković Kao vredna učenica i radnica, Fahreta Jahić je brzo savladala pravila šou-biznisa i osamdesetih godina prošlog veka napravila Lepu Brenu – brend koji je preživeo zemlju u kojoj je nastao i mnoge druge entitete i pozicionirao se među najvoljenije artefakte i najprodavanije proizvode svog vremena. Takav brend idealan je za sagledavanje vremena…
Ka kući plivajući, Debra Levi – Povratak sebi je često najduži put
piše: Nevena Stajković Edicija Reka biblioteka izdavačke kuće Prometej među svoje naslova uvrstila je i roman originalnog naziva Swimming Home, koji je prevoditeljka Gorana Kukobat kreativno prevela kao Ka kući plivajući. Autorka romana je Debra Levi, britanska književnica rođena u Johanesburgu u Južnojafričkoj Republici. Školovala se na Fakultetu za umetnost Dartington i nakon završenih studija…
Stepenište ka nebu
piše: Pavle R. Srdić Čini mi se da sam to čuo u emisiji Rockovnik, kada je najveći gitarista u Srba, a i šire, Radomir Mihailović Točak, pričao kako je bio u Americi. Tada se dao u potragu da kupi pravi, originalni Fender Stratocaster, i, naravno, obilazio je radnje muzičke opreme. Još tada, sve gitariste koji…