Čita:Ukras muškog lica. Tri slova. Upisuje: Nos Ovako sam kao mala rešavala ukrštene reči i bivala iznenađena zašto mi se ostala rešenja ne uklapaju, da bih ubrzo shvatila da je tražena reč bila brk, a ne nos. Koliki je nos zaista ukras lica, govori veliki broj portreta nacrtanih, naslikanih, izvajanih ili fotografisanih umetničkom rukom. Danas…
Lautarova večna robija
Kralj Milan u poseti požarevačkom zatvoru, sveže krunisan. Nezadovoljan dočekom, viče po upravi zatvora. Lupa vrata i izlazi potpuno sam u zatvorski krug. Šeta nezadovoljno pored zida, na čijem dnu su prozori memljivih zatvorskih ćelija. Mučnu tišinu prekidaju njegovi ljutiti koraci. Kako je napredovao, među njegove korake uplitali su se tužni zvuci violine, koji su…
Tiha
Grčka boginja Tiha, (u rimskoj mitologiji Fortuna), boginja je slučajnosti, sreće, sudbine i napretka. Glavno obeležje ove boginje je čuveni rog izobilja prepun raznog voća, semenki, cveća, žita i sličnih darova. Tiha je, pored materijalnog, simbol i duhovnog bogatstva. Pošto je i boginja sreće, još jedan njen atribut je i kugla, simbol promenljivosti srećnih okolnosti.…
Vrstizam
Vrstizam (ili specizam) je sasvim nepoznata reč jednog, inače, vrlo poznatog fenomena. Štaviše, čini se da smo svi obuhvaćeni tim fenomenom od najranijih dana. O čemu se radi? O našem, uglavnom, prećutnom doživljavanju i ponašanju kao da je ljudska vrsta po nekom osnovu superiornija u odnosu na ostale. Deluje na prvu ruku prihvatljivo, ali nama,…
Mali Veliki park
Priču o Kalmegdanu neću započinjati dok ne napravimo razliku između Kalemegdana i Beogradske tvrđave. Kalemegdan je najveći beogradski park i istovremeno najznačajniji kulturno-istorijski kompleks, dok je Beogradska tvrđava samo deo tog kompleksa, s tim što svojim razmerama, istim i dominira. Čitav Kalemegdan je, kao što znate, smešten nad ušćem Save u Dunav, na beličastom krečnjačkom…
Misli o „Korenima”
Mada smo i ovaj put okasnili za svetskim trendovima, talas novog zlatnog doba televizije je zahvatio i naše podneblje. Još je Vojna akademija iz 2012. svojom visokom produkcijskom vrednošću, počela da vraća deo publike pred male ekrane, da bi potom usledile Ubice mog oca, Senke nad Balkanom, Jutro će promeniti sve i druge. Stoga pišem…
„Baš kako treba” Justejn Gorder
Od autora svetskog bestselera Sofijin svet pre samo par meseci stigla nam je nova knjiga Baš kako treba. U podnaslovu ove Gorderove knjige stoji – Mala priča o skoro svemu. I doista jeste tako. Justejn Gorder je na svega stotinak strana uspeo da na sebi svojstven, jednostavan a pak zanimljiv način, progovori o skoro svemu…
Sasvim prirodno ubistvo?
Istina je da smo mi izgubili pojam o tome šta je uopšte prirodno. Prirodno je da žene upumpavaju silikon u sebe da bi sve izgledale veštački, prirodno je da još uvek mladi momci veštački stimulišu rast svoje potencije, prirodno je da se veštački smejemo dok nas neko omalovažava, prirodno je da održavamo veštačke odnose uspeha…
Larpurlartizam #037
autor stripa:MoonQueen februar, 2019.
KUŠ!-ov III rođendan
Treći rođendan našeg časopisa proslavili smo 7. februara 2019. godine u Poletu. Ovog puta fokusirali smo se na muziku. Događajem pod nazivom KUŠbox želeli smo da predstavimo raznovrstan muzički program, a samim tim i različite ukuse, stilove i žanrove, što i inače praktikujemo kada su u pitanju teme iz oblasti umetnosti i kulture koje obrađujemo…
Šarl Bodler
Stvaralaštvo Šarla Bodlera ne može se svrstati u neki određeni pravac zbog toga što je on zapravo preteča simbolizma koji se tek kasnije razvija u onom pravcu u kojem ga danas poznajemo. Njegova poezija je odraz njegovog života, razvratnog i buntovničkog ponašanja, misli otuđenog i revoltiranog pesnika. Bodler je uveo estetiku zla i kult ružnog,…
Fragmenti o Sapfo
Majko grčke strasti i igre Latina, Lezbos, gde poljupci, puni plahe moći vreli kao sunca, rujni kao vina, čine ukras dana i pobednih noći; majko grčke strasti i igre Latina. Grčka književnost, tačnije, grčko pesništvo uticalo je na podelu muzike koja se pratila i negovala u Grčkoj. Jedan od velikana epske književnosti, Homer i njegova…
Ana Marija Grbić: Svi su ljudi kreativni, to im život omogućava, možda samo to
U februarskom broju Ana Marija Grbić je rado pričala sa nama o svojim zbirkama pesama, pesničkoj grupi Argh, monografiji Idoli i poslednji dani, kao i o svojim hobijima i planovima za kurs kreativnog pisanja koji vodi. Čitajući ovaj intervju, uverićete se i sami koliko je draga i koliko drugačijosti je unela u svet književnosti i…
„Autoportret u zelenom bugatiju”, Tamara de Lempicka
Jednog toplog leta s kraja dvadesetih godina prošlog veka urednica nemačkog lifestyle magazina za žene Die Dame letovala je u Monte Karlu. Učinilo joj se da je na šetalištu kraj mora ugledala čuvenu glumicu Gretu Garbo, pa je potrčala da je upozna. Tek kada se približila ovoj lepoj dami obučenoj po poslednjoj modi, urednica je…
Mladi i kreativni čuvari nasleđa
Da deca i mladi mogu da upotrebe tehnologiju u i te kako korisne svrhe, pokazala nam je jedna nedavna ideja koju su realizovali požarevački srednjoškolci uz pomoć nekoliko institucija. Naime, Art Distrikt iz Požarevca organizovao je IT obuku za srednjoškolce pod nazivom Mural.pdf u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta Republike Srbije kroz program „Mladi…