piše i fotografiše: Tijana Jovanović Praški astronomski sat (češki: Pražský orloj) srednjovekovni je astronomski sat koji se nalazi na Staroj gradskoj kući u Pragu. Najstariji deo sata, mehanizam i astronomski brojčanik, potiču iz 1410. godine. Iako su kasnije rekonstrukcije značajno promenile njegov izgled, pisani izvori potvrđuju da je već tada imao sve osnovne funkcije. Prva…
Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, Anjolo Broncino
piše: MoonQueen U februaru se, tradicionalno, okrećemo ljubavnim temama, a ove godine odabrali smo jednu od najkompleksnijih slika italijanskog manirizma – svojevrsnu intelektualnu zagonetku autora Anjola Broncina. Sliku dvojakog naziva, Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, ili Alegorija Venerine pobede, nastala je oko 1545. godine. Njen naručilac bio je veliki vojvoda Toskane, Kozimo I Mediči, na…
Kairos
piše: Aleksandra Vujić Svi znamo onaj sad ili nikad osećaj. Pre nego što su psihologija i savremeni jezik pokušali da ga objasne, stari Grci su mu dali ime i božanstvo – Kairos. Označava kratak, ali presudan trenutak u kojem se mogućnost pretvara u odluku, a odluka u promenu. Nisu svi trenuci jednaki, te neki prolaze…
Evergrin kao negacija vremena u popularnoj muzici
piše: Nikola Nejčev Iako je ovaj broj našeg časopisa posvećen vremenu i njegovom protoku, odlučio sam da kroz ovaj tekst ukažem na to da je iz ugla muzike vreme gotovo irelevantna kategorija. Razmišljajući o vremenu u tom kontekstu, neminovno posežemo za binarnim opozicijama poput starog i novog, zastarelog i inovativnog, koje u muzičkoj praksi često…
Sic transit gloria mundorum – Prikaz strip serijala Smak bezbroj svetova Marva Vulfmana i Džordža Pereza
piše: Ivan VeljkovićSlike ustupila: Čarobna knjiga Crtež: Džordž Perez U prošlom broju… „Bezbroj stavki, bezbroj rukavaca na koje treba obratiti pažnju, a tek smo počeli.” DC univerzum je komplikovan. Sama kompanija postoji, sa različitim imenima, već 91 godinu. I premda je imala mnoštvo junaka i negativaca, neretko se dešavalo da firma otkupi manjeg izdavača i…
Prekretnice modernosti: umetnost društva 1900 – 1945.
piše: MoonQueen Februar je mesec u kojem naš časopis slavi rođendan, a kako je ovog februara u pitanju jedan od onih okruglih, jubilarnih rođendana, red je da vas tom prilikom povedemo u obilazak Muzeja savremene umetnosti u Beogradu koji je nedavno i sam proslavio lični jubilej – 60 godina od osnivanja. Tom prilikom kustoski tim…
U srećan sat kada jasnost dolazi – Komparativna analiza filmova Sat vukova i Crkni, ljubavi
piše: Miona Đenisijević „Moja misao odlazi sa ubilačkim osmehom ostavljajući neskladnu strepnju koja urla u mojoj duši.” Sara Kejn, Psihoza u 4.48 Postoji doba dana, i doba života, kada smo iracionalni, bliži instinktu negoli logici. Taj trenutak u danu, između sna i budnosti opsedao je umetnike kroz vreme: pisce od Laze Kostića i Skota Ficdžeralda…
„Ideja je da muzika pomera granice horskog pevanja i da bude nešto neočekivano”, Miloš Botić, član hora Viva Vox
Intervju vodio: Igor BelopavlovićFotografije: Stefan Simonović Pre nešto manje od deset godina, u našoj prvoj godini postojanja, imali smo priliku da razgovaramo sa Jasminom Lorin, tadašnjom dirigenticom hora Viva Vox i upoznamo njihov rad i iskustva. Sada, vraćamo se toj priči kroz razgovor sa Milošem Botićem, koji je angažovan u horu skoro od samog početka…
KUŠ! #121
Pred vama je rođendansko izdanje KUŠ!-a. Ovog februara naš časopis ulazi u drugu deceniju postojana i to u isto vreme zvuči predivno, uzbudljivo, ali i strašno jer sami od sebe očekujemo da budemo još bolji, da pronalazimo zanimljive teme i, vas, dragi čitaoci i čitateljke, uvek naučimo nečem novom. Malo je reći da sam srećna…
Između zvuka i mistike – Aleksandar Skrjabin – kompozitor koji je slušao budućnost
piše: Milica Mihaljčić Na prelazu iz 19. u 20. vek, u trenutku kada se evropska muzika nalazila na pragu velikih promena, u Rusiji se pojavio kompozitor koji nije želeo da bira između tradicije i budućnosti. Aleksandar Nikolajevič Skrjabin (1872–1915) istovremeno je poštovao nasleđe romantizma i neumorno gradio sopstveni, radikalno novi muzički jezik. U ruskoj muzičkoj…
Ptica na novcu , Žan Mišel Baskijat
piše: Iva Vukotić Muzika i likovnost su često toliko povezane da, kada jednom iskoristite neko umjetničko djelo za kaver albuma, publika će teško moći da razdvoji jedan mediji od drugog. Ovog mjeseca govorićemo o slici koja je u više navrata pravila most između muzičke i likovne umjetnosti. Na primer, njujorški bend The Strokes iskoristio ju…
Osvrt na Božji grad
piše: Dorijan Dobrić Sveti Avgustin je imao oca mnogobošca i majku posvećenu hrišćanku. Tako možemo, anahrono i simbolično, izvesti dualizam između dva grada koji su mu bili poznati od kad je bio dete. Avgustinova politička misao nije jasno određena niti artikulisana na onaj način kako bismo to očekivali od filozofa bližeg našem dobu. To izučavanje…
Katarza samoće – O predstavi Vanja Nacionalnog teatra Velike Britanije
piše: Ivana Pavićević Kada institucija kao što je Nacionalni teatar Velike Britanije odluči da Čehovljevog Ujka Vanju pretvori u radikalni monodramski eksperiment, i kada taj zadatak poveri glumcu kakav je Endrju Skot, nastaje projekat koji unapred odbija svaku klasifikaciju. Ne zbog koncepta – jedan glumac koji igra sve uloge nije novina – već zbog činjenice…
Brothers in Arms – Prikaz grafičke novele Aga Minasa Halefoma
piše: Ivan Veljkovićizvor i crtež: Minas Halefom U prošlom broju… „Da, ovo je međunarodna avantura, i to na nekoliko nivoa.” Evo vam jedne nepoznanice – afrički strip. Dakako, teško je doći do istog iz milion i jednog razloga (gde je manjak finansija zapravo najblaži od niza izazova), a čak i čitanje onlajn predstavlja problem. Jezička…
Mama
piše: Pavle R. Srdić Za početak – tekst nije o pesmi koja govori o majci. Jednostavno, pesma se tako zove i nisam ovog meseca mogao biti inventivniji u nazivu članka. Pesma o kojoj pišemo ovog meseca je deo mnogih pop-rok best of kompilacija, ali nekako je ostala zarobljena u svojoj dekadi, bez neke veće eksploatacije…