Ljubav kao mera svih stvari – La Grazia Paola Sorentina

piše: Jasna Žarković Za mene je 2025. bila dobra filmska godina. Kvalitetni filmski festivali u regionu, osećanja sete, tuge, besa, ali i razgaljenosti, radosti… Olakšavanje trenutka, upoznavanje sebe i onoga što umetnost izdvoji iz života. Kontinental ’25, Train Dreams, A House of Dynamite, No Other Choice, Eddington, Hedda, One Battle After Another, Frankenstein, Nouvelle Vague,…

Kako je feminizam promenio način na koji čitamo književnost – Kratak pregled istorije feminističke kritike u 19. i 20. veku

piše: Ljubica Erac Mislim da je uvek pravo vreme da se podsetimo koliko je, zapravo, feminizam važan i koliko je mnogo promenio od svog nastanka do danas. Naravno, pravoj ravnopravnosti između polova još uvek nismo dovoljno blizu i svakodnevno svedočimo destruktivnosti one toksične vrste patrijarhata. Mene, ipak, teši to što smo danas, za razliku od…

Spisak obaveza – izložba Tadije Janičića u galeriji Novembar

piše i fotografiše: Ksenija Kalezić U užurbanom i preterano isplaniranom svetu beogradske svakodnevice, na adresi Kursuline ulice broj 22, prolaznike kamuflirane u publiku (uloga koja se tako lako preuzima, daje nesrazmerne osećaje samosatisfakcije, a još lakše zaboravlja) čeka još jedan Spisak obaveza, izložba umetnika Tadije Janičića u galeriji Novembar. Ono što će ih verovatno zateći,…

Proleće uskoro dolazi – Neo Unicate, Dušan Čarapić

piše: Đurđa ĐukićFotografije: Neo Unicate Mart je mesec buđenja. Posle varljive zime, dani postaju duži, a povetarac tera sivilo sa neba. Toplina postepeno dolazi u naše živote, najpre kroz svetlost koja se zadržava malo duže na fasadama, a potom i kroz osmehe prolaznika koji postaju sve češći i češći. Tada, gotovo neprimetno, u naš vidokrug…

KUŠ! #122

Jao, ljudi, stiže mart, stiže proleće i to je otpilike jedina dobra vest koja mi pada na pamet jer poljoprivrednici blokiraju magistrale i lokalne saobraćajnice i odbijaju dijalog s Vladom zbog preniske otkupne cene mleka. Nikad veći skup u Valjevu 14. februara, povodom obeležavanja šest meseci od brutalnog policijskog nasilja nad građankama i građanima ovog…

Vreme svinga, Zejdi Smit

piše: Nevena Stajković Izdavačka kuća Arete 2019. godine pružila nam je priliku da se upoznamo sa spisateljskim darom britanske književnice Zejdi Smit, objavivši roman Vreme svinga. Kako čitamo u članku The secret life of Zadie Smith autora Sebastijana Šekspira, četrnaestogodišnja Sejdi promenila je ime u Zejdi da bi zvučalo nesvakidašnje. Ova činjenica svedoči njenom otporu…

Dani slave

piše: Pavle R. Srdić Prvo, čestitam deset godina rada i postojanja našem časopisu – na mnogaja ljeta! Drugo, čestitam sebi i časopisu devet godina saradnje – na mnogaja ljeta! I ovoga puta, resto uredništva je došlo na ideju da baš na ovaj jubilej izdamo tematski broj, koji – nije ni čudo – za temu ima…

Zbog čega nikada nemamo vremena?

piše: Mladen Ilić U svakom pregledu pojma vremena ne može se izbeći famozni citat Svetog Avgustina: „Kada me pitate šta je vreme, ja znam. Ako me pitate da objasnim, ne znam”. To verovatno nije bez razloga, pogotovu danas kada je vreme postalo vrsta resursa koji se troši, sagledava ekonomski i menadžuje tako da se dođe…

1847 – godina Vukove pobede

piše: Nevena Stajković Da bismo se podrobnije bavili Vukovom borbom da narodni jezik postane književni, pa tako došli i do zvanične godine njegove pobede, moramo istaći da je na tom putu naš prvi filolog imao prethodnike. Naime, Dositej Obradović insistirao je na tome da se piše na jeziku koji će razumeti najprostiji seljani i pastiri,…

„Suština je u ravnoteži!”, Marko Balaban, tvorac brenda Drveni sat

piše: Igor Brada Belopavlović Fotografiše: Marko Balaban Za deset godina postojanja časopisa imali smo priliku da predstavimo mnogo mladih i kreativnih ljudi kroz ovu rubriku. Ali za ovaj jubilejski broj želeli smo da uradimo nešto drugačije. Razgovarali smo sa čovekom koji uspeva da pronađe savršen balans između obaveza i vremena koje posvećuje svojoj kreativnosti. Njegova…

Vrijeme sna i vrijeme žrtve u priči Noć nauznak Hulija Kortasara

piše: Ermina Ribić Tema vremena i njegovog protoka oduvijek je bila jedna od centralnih za književnost. Pisci su na različite načine istraživali njegovu fluidnost (Virdžinija Vulf u Gospođi Dalovej), relativnost (Marsel Prust u U traganju za izgubljenim vremenom), i utjecaj na ljudsko iskustvo (Gabriel Garsija Markez u Sto godina samoće). Posebno je zanimljivo obrađivanje ove…

Univerzalnost Sterijine Pokondirene tikve

piše: Marija Kovačević Kuzmanović Kada bismo zaseli i popričali o uticajnim dramaturzima srpske pozorišne scene, apsolutno je nemoguće izostaviti Steriju iz razgovora. Njegova genijalnost u pisanju leži upravo u vešto obrađenim temama koje prevazilaze granice vremena na našim prostorima. Sterija je imao počasno mesto u prvom redu života svojih sunarodnika i vrlo je vešto preneo…

Od lovaca do obitavalaca – neolitska revolucija na primeru Lepenskog Vira

piše: Lenka Vukotić Svako je barem jednom, sedeći u toplini svog doma (a pogotovo sad u ovim zimskim mesecima), pomislio kako je lepo živeti u ograđenom prostoru, okruženi svim pogodnostima koje su nam neophodne za preživljavanje. Nakon jela skladištimo ostatke hrane u frižider, a voda nam je dostupna na okret slavine. Uveče, kada smo ušuškani…

Orloj – praški astronomski sat

piše i fotografiše: Tijana Jovanović Praški astronomski sat (češki: Pražský orloj) srednjovekovni je astronomski sat koji se nalazi na Staroj gradskoj kući u Pragu. Najstariji deo sata, mehanizam i astronomski brojčanik, potiču iz 1410. godine. Iako su kasnije rekonstrukcije značajno promenile njegov izgled, pisani izvori potvrđuju da je već tada imao sve osnovne funkcije. Prva…

Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, Anjolo Broncino

piše: MoonQueen U februaru se, tradicionalno, okrećemo ljubavnim temama, a ove godine odabrali smo jednu od najkompleksnijih slika italijanskog manirizma – svojevrsnu intelektualnu zagonetku autora Anjola Broncina. Sliku dvojakog naziva, Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, ili Alegorija Venerine pobede, nastala je oko 1545. godine. Njen naručilac bio je veliki vojvoda Toskane, Kozimo I Mediči, na…