autorka fotografije: Tamara Živković

piše: Tamara Živković

Nemački novinar i pisac Mihael Martens nedavno je objavio knjigu „prvu sveobuhvatnu biografiju našeg nobelovca” Ive Andrića. Martens je u periodu od 2002. do 2009. godine živeo u Beogradu kao dopisnik frankfurtskog dnevnika i, kako je sam u intervjuu koji je dao za Nedeljnik rekao, tada se setio reči svog profesora iz gimnazije koji je Andrićev roman Na Drini ćuprija nazvao remek-delom evropske književnosti 20. veka. To je Martensa navelo da, pošto je ovladao srpskim jezikom, i sam pročita ovo delo i uveri se u istinitost reči svog profesora. Tako se rodilo neverovatno interesovanje za našeg nobelovca koje će Martensa držati skoro sedam godina u podrobnom istraživanju njegovog života i dela kako bi Andrićeva biografija U požaru svetova mogla da ugleda svetlost dana.

Svako ko se ikada malo više zainteresovao za Andrićev život zna da je on poprilično držao do svoje intime. Svoj privatni život Andrić je vešto krio – on nikada nije pisao dnevnik, izbegavao je da u pismima prijateljima ili u razgovorima sa istim iznosi pojedinosti iz svog ličnog života, čak se i po pitanju nekih spekulacija koje su se ticale njegovog privatnog života, poput one ko je zapravo bio njegov otac, skoro nikada nije izjašnjavao. Stoga se, u većini stvari koje se tiču Andrićevog privatnog života, Martens odnosio onako kako je jedino i mogao – mešanjem istorijskih podataka, koje je mogao naći u različitim izvorima, i tračeva. I tome je pristupao onako kako biografija, kao iznošenje tačnih informacija o životu pojedinca, jedino i dozvoljava – Martens iznese i jednu i drugu stranu i ostavi čitaocima da sami odaberu koja bi, po njihovom ličnom nahođenju, bila ispravnija.

autorka fotografije: Tamara Živković

No, koliko god je Andrićev privatan život dobro skriven, njegovo društveno-političko delovanje je izuzetno široko. Čovek koji se rodio u Bosni, rastao u Višegradu i Sarajevu, studirao u Zagrebu, Beču i Krakovu, živeo i radio kao diplomata u mnogim evropskim gradovima od kojih je svakako najzanimljiviji Berlin za vreme uzdizanja Hitlera i nacizma, za sobom je ostavio veliki broj tragova koji su svedočanstvo, ne samo o Andrićevim društveno-političkim stavovima, već i o generalnoj klimi u Evropi skoro celog 20. veka. Otuda i naslov Martensove knjige U požaru svetova, jer doista je Andrić preživeo dva velika svetska požara, Prvi i Drugi svetski rat. Ali i podnaslov Jedan evropski život koji aludira na to da se kroz priču o Andrićevom životu može spoznati ne samo život jednog velikog pisca, nego i buran život Evrope u periodu 20. veka.

Kako to obično biva u dobrim biografijama, da bi se uopšte razumeo život nekog pojedinca, moramo razumeti i kontekst u kojem se taj život razvijao. To je Martens nastojao da uradi i u Andrićevoj biografiji. Skoro celo prvo poglavlje knjige koje nosi naziv Bogovi i duhovi poslužilo je kao uvod u razumevanje kulturnih i vrednosnih okvira u kojima je Andrić odrastao i koji će neminovno imati svoju ulogu i u odlukama koje je Andrić donosio kroz život, ali će naći svoj izraz i u njegovim delima, jer kao što znamo, radnja većine njegovih dela se upravo i odvija na bosanskom tlu i podrazumeva problematiku koja je za to tlo vezana.

Ono što jedan broj kritičara sa naših podneblja zamera Martensu jeste nerazumevanje Andrićeve zagriženosti za ideju Jugoslovenstva i spremnost na razne vidove kompromisa da bi ta ideja bila ostvarena. Čak i kada piše o komunizmu i Titu, i Andrićevom učlanjenju u komunističku partiju, koje se često problematizuje i među našim poznavaocima Andrićevog života, Martens ne može da se otrgne neoliberalističkoj perspektivi jednog Evropljanina i ne može da pojmi zašto bi se iko borio protiv austrougarske vlasti sa jedne strane, ali istovremeno pristajao na komunističku sa druge. A to je nešto što izučavaoci Andrića sa naših podneblja objašnjavaju borbom za jedan viši ideal – Jugoslaviju. No, čak i to nerazumevanje se ne mora uzimati kao nešto što je nužno loše. Ono nam može pomoći da i mi sami bolje razumemo perspektivu iz koje je jedan deo Evrope gledao na ideju Jugoslavije.

To jeste i ono što doprinosi zanimljivosti ove Andrićeve biografije, i što je donekle razlikuje od ostalih, ugao iz kog se gleda na Andrićev život i društveno-političko delovanje, ali i celokupna dešavanja u Evropi u 20. veku, nije onaj na koji smo mi obično navikli – naš, balkanski. Stoga ova knjiga može biti interesantna i onima koji znaju svaki pedalj Andrićevog života, ali i onima kod kojih se tek javila želja da se sa njim upoznaju.

avgust 2020.

Leave a Reply

Your email address will not be published.