Tiha, detalj, ilustracija: Jelena Svilkić
Grčka boginja Tiha, (u rimskoj mitologiji Fortuna), boginja je slučajnosti, sreće, sudbine i napretka. Glavno obeležje ove boginje je čuveni rog izobilja prepun raznog voća, semenki, cveća, žita i sličnih darova. Tiha je, pored materijalnog, simbol i duhovnog bogatstva.

Pošto je i boginja sreće, još jedan njen atribut je i kugla, simbol promenljivosti srećnih okolnosti. Živela je na Olimpu i bila je bliska sa Zevsom i bogom bogatstva (Pluto). Hesiod je tvrdio da je Tiha kćerka titana Okeana i Tetije, a Pindar da je jedna od Mojri. Klasična grčka mitologija kaže da je ona kćerka Afrodite i Zevsa ili Hermesa.

Prema jednoj verziji, rog izobilja potiče od koze Amalteje koja je hranila Zevsa dok je bio beba. On je i kao dete bio neverovatno snažan, pa je jednom prilikom u toku igre otkinuo kozji rog. Rog je nakon toga mogao da obezbedi beskonačnu količinu hrane.

Tiha je u vreme različitih promena u svetu smatrana za najvažnije božanstvo, a u pojedinim grčkim gradovima, ova boginja bila je poštovana kao zaštitnica gradova i bila je prikazivana sa vencem na glavi u obliku gradskih bedema. Njoj u čast podizane su statue i hramovi, a prinošene su joj i žrtve.

Imena kao što su Tihomir, Tihana i Tijana potekla su upravo od imena boginje Tihe.

Tihine moći mogle su biti i poprilično negativne. Naime, ona je mogla u svakom trenutku uništiti nečiju dobru sreću, i niko nije bio siguran, ma koliko moćan, bogat ili srećan bio. Ipak, smatralo se da je boginja naklonjenija skromnijim i poniznijim ljudima. Polibije, grčki istoričar, verovao je da je Tiha kriva za neobjašnjive vremenske nepogode kao što su poplave ili suše.

piše: Aleksandra Vujić

februar, 2019.

Leave a Reply

Your email address will not be published.