
piše: Jovan Mladenović
Narodni muzej u Kraljevu osnovan je 1950. godine, kada su formirane gotovo sve muzejske zbirke. Sedamdeset i jednu godinu kasnije, muzej brine o ukupno njih šest: arheološkoj, prirodnjačkoj, numizmatičkoj, istorijskoj, etnološkoj i umetničkoj. Ukupan fond čini oko 14 000 predmeta, pre svega sa prostora Kraljeva, Raške i Vrnjačke Banje. Na ovom prostoru nalaze se mnogobrojni spomenici iz perioda srednjovekovne Srbije, kao što su manastiri Studenica, Žiča i Gradac, zatim srednjovekovni grad Maglič, kao i manje vlastelinske zadužbine, rudarska središta, trgovi i groblja koja nam svedoče o koncentraciji i organizaciji stanovništva na ovom podneblju. Upravo ovaj položaj dovešće kasnije do formiranja modernog grada u neposrednoj blizini. Tako je Kraljevo, koje je dobilo ime u čast prvog novovekovnog kralja, Milana Obrenovića, postalo mesto važnih ceremonijala u modernoj državi, o čemu zbirke daju brojna svedočanstva. U zbirci Narodnog muzeja u Kraljevu čuvaju se predmeti i sa šireg prostora Srbije, u čemu se posebno ističu brojna dela moderne umetnosti u okviru Umetničke zbirke.

Stalna postavka muzeja otvorena je 2008. godine, nakon završene adaptacije starog školskog zdanja u savremeni muzejski prostor. Nalazi se na prvom spratu i obuhvata četiri sale, kao i hodnik koji se prostire duž oba krila zgrade. U desnom krilu nalazi se sala posvećena arheologiji sa jedinstvenim tematskim konceptom arheologije kao nauke. Veliki zid sale pokriva print koji komunicira sa publikom i posetioca vodi kroz predmete koji svedoče o društvenim aktivnostima na ovoj teritoriji: od najstarijih naselja koja potiču iz šestog milenijuma pre nove ere, pa sve do srednjovekovnog perioda. Iz sale za arheologiju prelazi se u salu ratne istorije Kraljeva i okoline. U ovoj sali, najstariji predmeti pripadaju periodu poznog srednjeg veka i ranoj turskoj okupaciji, kada je Maglič, kao utvrđenje, imao vojno-upravni značaj. Centralni deo posvećen je borbama za oslobođenje u srpsko-turskim ratovima, balkanskim ratovima kao i Prvom svetskom ratu. Hodnik u ovom krilu je pretvoren u posebnu memorijalnu sobu posvećenu žrtvama streljanja u Kraljevu oktobra 1941. Nakon desetogodišnjeg rada, muzej u Kraljevu je štampao jedinstveno izdanje Spomenika žrtava streljanih u Lageru, u kome je svaka žrtva, poznata imenom i prezimenom, dobila svoju stranicu u crnoj knjizi tragedije, koja je podeljena u četiri toma.

U levom krilu zgrade nalaze se sale u kojim je predstavljena politička i kulturna istorija Kraljeva, dok je u sali za etnologiju prikazano formiranje građanske klase tokom 19. i 20. veka. Postavka u sali za društvenu istoriju sastavljena je iz deset segmenata koji prikazuju najvažnije aspekte društvenog života grada tokom 20. veka, kada Kraljevo prerasta u gradsko naselje sa svim odlikama značajnog administrativnog, zanatskog, industrijskog, trgovačkog, saobraćajnog, školskog i kulturnog centra. Sala za etnologiju posvećena je građanskom životu s kraja 19. i početka 20. veka sa akcentom na organizaciju i opremanje stambenog i radnog prostora, pokućstvo i posuđe. Centralni deo ove sale čine ženska gradska odeća i nakit pomenutog perioda koji nam, pored tipološkog i stilskog konteksta, otkrivaju ekonomske i političke prilike na ovim prostorima.

Stalna postavka Narodnog muzeja u Kraljevu zadržava klasičnu koncepciju prikaza istorijskog toka od najstarijih perioda ka savremenosti, upoznajući nas sa istorijom jednog grada i njegove okoline. Međutim ona nam istovremeno može poslužiti kao referentna tačka koji nam omogućava da sagledamo regionalni razvoj u čijem okviru se može otvoriti veliki broj savremenih tema.
O stalnoj postavci, ali i aktuelnim izložbama i dešavanjima možete se informisati na sajtu muzeja, kao i putem Instagram stranice.
avgust, 2021.
Pre neki dan sam, igrom slučaja, bila u prilici da posetim ovaj muzej i zaista sam uživala… A sada i u tekstu 🙂
Divno! 🙂 Hvala na deljenju utiska. 🙂