piše: Ana Samardžić

Rubrika Detalj za kraj svaki put donosi neko drugo umetničko delo, tako da se ime autora i naziv dela ne pominju nigde u tekstu. Ideja je da na osnovu jednog detalja kompozicije sami saznate o kom delu i umetniku je reč i da svoje odgovore podelite sa nama u komentarima na tekst na sajtu ili društvenim mrežama, a u svakom sledećem broju, biće otkriveno rešenje prethodnog zadatka.

Napomena: U cilju da vaša potraga bude zanimljivija, u tekstovima će se reč umetnik odnositi i na umetnice i na umetnike, a biće reči o stranim i domaćim autorima iz svih umetničkih epoha, kao i savremene umetnosti. Period nastanka umetničkog dela biće naznačen, a kao pomoć, savet je da što više obratite pažnju na detalje koji se nalaze i oko uveličanog predstavljenog motiva.

Važno: Autori i izvori fotografija korišćenih u tekstovima biće objavljeni u svakom narednom broju kako čitaoci ne bi odmah otkrili o čemu je reč.

„Mo’š da pričaš bilo šta, /Mo’š da me vodiš bilo gde/ Svo zlato, srebro sveta/ Ja ne vidim ništa bez nje”— kažu članovi grupe Partibrejkers u pesmi Sloboda ili ništa, prvoj na istoimenom albumu iz 2007. godine. Slika o kojoj će ovde biti reči nastala je 1940. godine u Njujorku kao modna ilustracija koja nije bila prihvaćena od strane modnog uredništva jednog uglednog američkog časopisa (verovatno zbog svoje višeslojnosti), a može se čitati u okviru ključa zvanog sloboda, što ilustruje i predstavljeni detalj. Ovo ulje na platnu zapravo nosi naziv jedne podvrste motiva u slikarstvu uz dva predstavljena simbola (koja se inače mogu dovesti u vezu i sa heraldikom).

Na ovom detalju vidimo zlatnu pticu, zarobljenu iza rešetaka u građevini od cigle sa leve, i crnu pticu na slobodi u svom prirodnom okruženju, koja stremi ka suncu, sa desne strane. Zarobljena ptica svedoči o tome da nije zlato sve što sija, a crna da smo zaista slobodni samo ako nam se tako oseća i duša. Reč je, u stvari, o istoj ptici predstavljenoj u dva, po svemu kontrastna trenutka, a njen nedvosmislen i identitet i izgled uočava se na slici i van ovog detalja, kao i sama osoba koja ih sve povezuje. Ovakvi simboli i preplitanje događaja kao u snovima česti su u magičnom realizmu i metafizičkom i nadrealističkom slikarstvu, kome pripada i ovaj autor, neretko inspirisan dvojnošću, dualizmom i suprotnostima.

Delo je (u skladu sa pomenutim motivom u slikarstvu, ali uopšte i stilom samog umetnika) veoma introspektivno, misaono i intimno. Može se posmatrati kao odraz psihologije umetnikove ličnosti koja zrači tajanstvenošću, povučenošću i nostalgijom, ali i njegovim ličnim težnjama, željama, potrebama i shvatanjima o slobodi. Da li znate o kom autoru i delu je reč?

Rešenje iz prethodnog broja:

Frederik Vilijam Berton, Susret na stepeništu kule (Helelil i Hildebrand), Nacionalna galerija Irske, 1864.

foto: Wikimedia

april 2021.

Leave a Reply

Your email address will not be published.