Eduar Mane, ilustracija prvog izdanja Malarmeove poeme, izvor

piše: Sonja Ristić

Muzika je kroz istoriju uglavnom kasnila za ostalim umetnostima kada je smena stilskih pravaca u pitanju. Međutim, s vremenom se to kaskanje smanjivalo i, došavši do epohe impresionizma, muzika se priključila svega dvadesetak godina nakon slikarstva i književnosti. Paralele među različitim granama umetnosti bile su brojne – način korišćenja akorda nalikovao je slikarskim tehnikama, ali i tretmanu stiha. Na primer, reči u Malarmeovoj poeziji su „grupisane prema njihovoj snazi sugestije, psihološke kreacije, a ne kao sredstva pogodna da prenose misli”, a analogno tome jeste koloristička funkcija akorda i njihovi međusobni odnosi u Debisijevoj muzici. Poslepodne jednog fauna i njegove maštarije bile su inspirativne za nekoliko umetnika, i izrodile prvo u potpunosti impresionističko muzičko delo – Preludijum za popodne jednog fauna Kloda Debisija.

Faun, šumski demon, poznat po odanosti čulnim požudama, sinonim za razvratništvo i pohotljivost, inicirao je nastanak Malarmeove ekloge Popodne jednog fauna (1876). Ovo delo je imalo svoju genezu u vidu Monologa fauna (1865) i Improvizacije fauna (1875). Malarme je od početka na umu imao sadejstvo teksta i muzike, gde muzika ne bi bila samo podloga, već aktivni učesnik dešavanja u delu koje bi imalo formu nalik na malu operu. Predlog je 1891. godine izložio Debisiju, čija se misao bazirala na muzičko-scenskom kontekstu pesme, i prvobitni formalni plan bila je smena muzičkih slika: Preludijum, interludijum i finalna parafraza za ’Popodne jednog fauna’. Iako do njihove umetničke saradnje u planiranom obliku nikada nije došlo, inspiracija Malarmeovom eklogom izrodila je orkestarsku kompoziciju Preludijum za popodne jednog fauna, koja je premijerno izvedena 20. decembra 1894. godine. Debisijevo delo sadrži reminiscencije na njemu drage i poznate melodije – početak Šopenovog Nokturna op. 27 br. 2. i melodiju Daliline arije iz Sen-Sansove opere Samson i Dalila. Prethodnice finalnog oblika Malarmeove pesme mogu se uočiti u Debisijevoj muzici. Naime, osnovni tematski materijal donosi solo flauta, koja simboliše glas, odnosno monološki aspekt pesme, dok najrazličitije promene glavne melodije prizivaju improvizaciju. Takođe, zanimljiva paralela između poetskog i muzičkog dela jeste činjenica da ekloga sadrži sto deset aleksandrinaca, dok je Debisijev Prelid sačinjen od sto deset taktova, a i trajanja njihovih interpretacija gotovo su identična.

Leon Bakst, ilustracija za balet, izvor:

Skoro dve decenije nakon premijere Debisijevog orkestarskog Preludijuma, delo je doživelo i scensku realizaciju u vidu muzike za balet Popodne jednog fauna. Na ovom projektu radili su Sergej Jagiljev (produkcija) i Vaclav Nižinski (koreografija), dvojac koji je radio i na baletu Posvećenje proleća (1913) Igora Stravinskog, i oba dela smatrana su prilično kontroverznim, budući da se odvajaju od klasičnog formalizma. Premijera baleta odigrala se 1912. godine u Parizu, a njegova neobična postavka izazvala je podeljena mišljenja kod publike. Naime, balet je osmišljen u potpunosti dvodimenzionalno – plesači su postavljeni kao figure na antičkim vazama i njihovi pokreti su gotovo sve vreme u vidu stilizovanih poza. Leon Bakst, scenograf i kostimograf, osmislio je scenu impresionističkog izgleda, prelivenih boja, koju je podelio na dva dela – gornji, izdignuti deo rezervisan je za fauna, njegova sanjarenja i senzualne halucinacije, dok se u donjem delu scene kreću prelepe nimfe, sa jednim izuzetkom faunovog silaska. Bakst je i kostimima nimfi ispoljio reminiscenciju na antiku, dok je kostim koji je nosio Nižinski, tumačeći ulogu fauna, sadržao elemente koji su podsećali na životinjsku kožu, ističući dualitet njegove ličnosti.

(Preludijum za) popodne jednog fauna predstavlja svetao primer sadejstva različitih grana umetnosti. Svi aspekti njegovog postojanja – muzički, vizualni, plesni, poetski – postoje u svojevrsnom sadejstvu, koje karakteriše fluidnost pokreta, plutanje po nesvesnom, borbu između sna i jave, ili kako se sam faun zapitao: „Zar sve beše sanja?”.

avgust, 2021.

Leave a Reply

Your email address will not be published.