foto: Tamara Živković

piše: Tamara Živković

Neretko se dešava da velika imena naše književnosti 20. veka postanu i junaci savremenih književnih dela. Setimo se Kecmanovićevog i Stojiljkovićevog Kainovog ožiljka u kojem pratimo Iva Andrića kao ambasadora u Berlinu 1939. godine, ili Slaviše Pavlovića i njegovog romana o Jovanu Dučiću, Himerina krv, ili najavljeni roman Dejana Stojiljkovića o smrti Branka Miljkovića. Roman Omama nam pred maštu izvodi još jednog nama poznatog lika iz naše književnosti – Miloša Crnjanskog.

Slobodan Vladušić je profesor na odseku za srpsku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i tema njegovog doktorata bio je Miloš Crnjanski tako da se u njegovo poznavanje i razumevanje ovog našeg pisca ne može sumnjati. Vladušić Crnjanskog naziva „prijateljem iz prošlosti”, sintagmom koju je i sam Crnjanski koristio kako bi opisao taj specifičan odnos pun razumevanja i saživljavanja sa delima nekog umetnika koji je živeo i stvarao pre našeg vremena.

Roman Omama se može okarakterisati kao istorijski triler. Radnja romana se odigrava u Berlinu 1928. godine, dakle između dva svetska rata. Glavni junak romana je Miloš Verulović, vojni savetnik u poslanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i heroj sa Kajmakčalana. Jednog dana u poslanstvo dolazi radnik da bi prijavio nestanak svog poznanika i prijatelja Milutina Topalovića. Njegov nestanak svi u poslanstvu olako shvataju i niko mu ne pridaje na važnosti, smatrajući da radnici u Berlinu ne nestaju već bivaju prebačeni na neka druga radna mesta. Svi, osim Miloša Crnjanskog, koji u to vreme radi u poslanstvu kao ataše za kulturu. Jedini koji u toj nameri da se razotkrije šta se desilo sa nestalim radnikom sledi Crnjanskog jeste Miloš Verulović, a njih dvojica nisu ni svesni koja će sve vrata otvoriti u toj potrazi.

– Imao sam jednog prijatelja koji je govorio da postoje vrata koja se teško otvaraju, ali se posle lako zatvore.

– Mislite da su ova vrata takva?

– Ne. Ova mi izgledaju kao ona druga, koja se lako daju otvoriti, ali posle nikako ne mogu da se zatvore.

Kada je to kazao, Crnjanski se naglo okrenuo, pa je zvekirom udario u vrata.

– Omama, Slobodan Vladušić

Rekli smo da je Verulović glavni junak ovog romana. Istovremeno, on je i narator. Sve što saznajemo o Berlinu, o nestanku radnika, o Crnjanskom i njegovim razmišljanjima, saznajemo iz Verulovićeve perspektive. Sam Crnjanski retko kad progovara o sebi, o svojim razmišljanjima. Sve što možemo da otkrijemo o Crnjanskom, saznajemo od Verulovića i njegove percepcije našeg pisca, ili od drugih junaka koji su sa Crnjanskim stupali u kontakt. Crnjanski je u ovom romanu na misiji da pronađe nestalog radnika i sve što čini i govori usmereno je većinom na ostvarenje te misije.

No, prisustvo Crnjanskog se u Omami oseća i van Crnjanskog kao lika u svetu romana. Svakome ko je ikada čitao Crnjanskog, predstavljaće neizmerno zadovoljstvo da kroz sitno tkanje teksta pronalazi aluzije i reference na njegova dela. Ali Vladušić se ne zadržava samo na sitnim detaljima kojima svoj roman približava Crnjanskom. On mu prilazi i na jednom krupnijem planu. I to se najbolje može očitati u slici Berlina kao megalopolisa. Megalopolis ili veliki grad je jedna od tema koja je zaokupljala i Crnjanskog, ali i druge naše pisce 20. veka, pogotovo u periodu između dva rata. Megalopolis nije samo veliki grad, već i određeno stanje svesti koje u takvom gradu nastaje i koje se primarno ogleda kroz sameravanje svega u odnosu na to da li donosi profit ili ne. Povodom Romana o Londonu Crnjanski je jednom prilikom rekao kako je želeo da opiše ljudsko robovanje novcu. Takvu težnju neminovno osećamo i u Vladušićevom prikazu Berlina pred Drugi svetski rat.   

Istovremeno, kroz Berlin je prikazan i osećaj nepravde po pitanju posledica Prvog svetskog rata na poraženu i pobedničku stranu.

„Ni te 1918, kada je Nemačka kapitulirala, rat nije uspeo da dosegne ruku Špe, vilu De Grotovih na jugozapadu Berlina, pa ni ovu vilu, u Regentovoj ulici, po kojoj se razmilelo naše poslanstvo, poput dece puštene da se igraju, dok odrasli završavaju poslove. Berlin nije video rat. Zidovi su ovde ostali čvrsti i celi. Kaljeve peći se i dalje lože i greju. Stolice ne cvile, uprkos porazu.”

Omama, Slobodan Vladušić

Roman Omama je uzbuljiv triler koji će vas olako uvući u traganje za izgubljenim radnikom kroz koje ćete se susresti sa velikim brojem intrigantnih ličnosti, sprovešće vas ulicama i lokalima Berlina pred Drugi svetski rat i upoznaće vas sa Crnjanskim kakvog do sad niste upoznali.

avgust, 2021.

Leave a Reply

Your email address will not be published.