
piše: Mia Matković
Muzika, taj neuhvatljivi jezik koji zvuči u svakom kutku naše planete, ima moć da nas podigne, rasplače, inspiriše i poveže na načine koji često nadmašuje granice reči. Od drevnih rituala do modernih koncertnih dvorana, muzika je bila neprikosnovena u svojoj sposobnosti da izrazi emocije i ideje, te da oblikuje naše iskustvo života. Njena univerzalna prisutnost premošćuje kulturne, jezičke i geografske barijere, čineći jezik (srca) koji svi razumemo, bez obzira na našu pozadinu ili poreklo.
Muzika, kao beskonačan izvor inspiracije, vodi nas kroz vremena i prostore, povezujući nas sa dalekim kulturama i dubokim unutrašnjim svetovima drugih ljudi. Inspiracija koju pruža nije ograničena na žanr ili stil, već je široka kao nebo, omogućavajući nam da istražujemo i otkrivamo nove perspektive i dublje razumevanje. Neki ljudi se izdvoje u masi svojim talentima, i na taj način nastavljaju da žive vekovima – njihova dela danas su inspiracija (običnom) čoveku. Svi smo čuli za čudo od deteta u svetu muzike, i umetnosti uopšte. Nešto više o inspiraciji i uticaju stvaralaštva Volfganga Amadeusa Mocarta možete pročitati u nastavku teksta.
Mocartov efekat, poznat i kao efekat Mocarta, fenomen je koji intrigira istraživače i ljubitelje muzike širom sveta. Ovaj fenomen se odnosi na potencijalne kognitivne dobrobiti koje muzika, a posebno dela ovog kompozitora, mogu imati na ljudski um. Nazvan po slavnom austrijskom kompozitoru, čiji su radovi iz 18. veka i dalje neizostavan deo svetskog muzičkog nasleđa, Mocartov efekat je podstakao mnoga istraživanja i rasprave o vezi između muzike i kognitivnih funkcija, kao što su pamćenje, koncentracija i kreativnost.
Istraživanja su pokazala da slušanje Mocartove muzike, posebno njegovih klasičnih dela kao što su Mala noćna muzika ili Simfonija br. 40, može imati pozitivan uticaj na mozak. Ova muzika se često opisuje kao inteligentna, zbog svoje kompleksnosti i harmonije, što može stimulisati različite delove mozga i poboljšati mentalne sposobnosti. Ovaj efekat privukao je pažnju istraživača širom sveta, posebno u oblasti edukacije. Neki nastavnici i roditelji veruju da slušanje Mocartove muzike može poboljšati učenje i kognitivni razvoj kod dece. Dok su neka istraživanja podržala ove tvrdnje, druga su ostala skeptična i istakla da efekat Mocarta može biti samo privremena pojava.

Međutim, bez obzira na kontroverze, Mocartov efekat ostaje intrigantan fenomen koji podstiče dalja istraživanja i rasprave. Muzika je oduvek imala moć da pokrene emocije i utiče na naše mentalno stanje, a dela ovog umetnika izdvajaju se kao posebno snažan izvor inspiracije i intelektualne stimulacije. U svetu koji se sve više oslanja na tehnologiju i brzi tempo života, povratak klasičnoj muzici može biti podsetnik da moć umetnosti može uticati na našu ljudskost i potencijal za kreativnost i introspekciju.
Iako su prvi pokušaji da se otkrije veza između Mocartove muzike i poboljšanja kognitivnih sposobnosti počeli pre nekoliko decenija, fenomen je i dalje fascinantan i relevantan u savremenom dobu. Studije su pokazale da slušanje Mocartove muzike može poboljšati pamćenje, koncentraciju, pa čak i kreativnost. Međutim, pored naučnih istraživanja, postoje i neke zanimljivosti vezane za Mocartov efekat koje dodatno intrigiraju javnost:
Efekat Mozartova terapija: Osim što se Mocartov efekat povezuje sa poboljšanjem kognitivnih sposobnosti, postoji i koncept Mocartove terapije. Ova terapija se oslanja na slušanje Mocartove muzike kao način lečenja ili ublažavanja različitih zdravstvenih problema, kao što su nesanica, anksioznost ili čak epilepsija.
Mocart i bebe: Postoji popularno verovanje da slušanje Mocartove muzike može pozitivno uticati na razvoj beba u materici. Ovo verovanje je postalo poznato kao efekat Mocart za bebe, a mnoge trudnice i roditelji praktikuju slušanje klasične muzike u nadi da će doprineti boljem razvoju njihovih beba.
Naučnici koji su istraživali fenomen Mocartovog efekta uključuju različite discipline, uključujući psihologiju, neurologiju, muzikologiju i obrazovanje. Njihova istraživanja doprinela su boljem razumevanju veze između muzike i kognitivnih funkcija, kao i potencijalnih benefita koje muzika ovog kompozitora može pružiti. Evo nekoliko naučnika koji su doprineli istraživanju ovog fenomena:

Fransis Raušer i Gordon Šo: Ova dva naučnika su sprovela jedno od prvih istraživanja koja su ukazala na potencijalni pozitivan uticaj Mocartove muzike na kognitivne funkcije kod čoveka. Njihovo istraživanje, objavljeno 1993. godine, pokazalo je da je kratkotrajno slušanje Mocartove muzike poboljšalo performanse ispitanika u testovima prostorne inteligencije, što je kasnije popularizovano kao Mocartov efekat. U eksperimentu su studenti slušali Mocartovu Sonatu za dva klavira u D-duru, nakon čega su pokazali poboljšane rezultate u testovima prostorne inteligencije u poređenju sa kontrolnom grupom koja nije slušala muziku.
Mocartova Sonatu za dva klavira u D-duru, K. 448 spada među najpoznatija dela ovog kompozitora i predstavlja jedno od remek-dela klasične muzike. Napisana je 1781. godine, tokom Mocartovog boravka u Beču, i posvećena je jednoj od njegovih najvernijih poklonica, baronici Friderike fon Trap. Ova sonata se izdvaja kao jedno od retkih Mocartovih dela napisanih za dva klavira. Delo se ističe svojom lepotom, složenošću i tehničkim zahtevima za izvođenje. Svaki od tri stava ove sonate ima svoju jedinstvenu melodiju, harmoniju i ritam; stavovi su međusobno povezani tematski i stilski. Senzibilitet, dinamički kontrasti, promene u karakteru, upečatljive melodije, energičnost, izrazita ritmička složenost, virtuozitet – samo su neke od karakteristika ovog dela.
Pored prvog istraživanja sa Gordonom Šoom, dr Raušer je nastavila da istražuje vezu između muzike i kognitivnih funkcija. Istraživanja su obuhvatila različite aspekte Mocartovog efekta, uključujući uticaj muzike na mozak dece. Njen rad je istakao značaj uključivanja muzike u ranu edukaciju i razvoj dece, te je pokrenula brojne inicijative za unapređenje muzičnog obrazovanja u školama.
Autor knjige The Mozart Effect: Tapping the Power of Music to Heal the Body, Strengthen the Mind, and Unlock the Creative Spirit, Dr Kambel popularizovao je ovaj koncept širom sveta. Njegova knjiga je istakla potencijalne benefite slušanja Mocartove muzike u različitim sferama života, uključujući obrazovanje, terapiju i kreativnost. U svojoj knjizi istražuje različite aspekte muzike, uključujući njeno lekovito dejstvo, sposobnost poboljšanja kognitivnih funkcija, kao i uticaj na kreativnost i emocionalno blagostanje.

Neurolog i muzikolog, dr Mark Tramo je istraživao neurološke mehanizme koji stoje iza Mocartovog efekta. Njegova istraživanja su se fokusirala na to kako muzika utiče na aktivnost mozga i kako ovo može doprineti poboljšanju kognitivnih funkcija. Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu (MRI) i elektroencefalografiju (EEG), istraživao je na koji način muzika utiče na aktivnost mozga, posebno na područja povezana sa pamćenjem, koncentracijom i kreativnošću.
Ovi naučnici postavili su temelje za dalja istraživanja u oblasti veze između muzike i kognitivnih funkcija, te su njihovi radovi inspirisali brojne druge istraživače da prouče ovu fascinantnu temu. Njihovi doprinosi ostaju ključni za razumevanje složenosti Mocartovog efekta i uticaja muzike na ljudski um. Istraživanja ovih autora, kao i mnogih drugih koji su se bavili ovom temom, pokrenula su brojna dalja istraživanja i rasprave, te nastavljaju da inspirišu ljude širom sveta.
Jedno je sigurno – Mocartova muzika, kao inspiracija, sa svojom jedinstvenom harmonijom i melodijom, nastavlja da inspiriše i fascinira generacije, dok istovremeno otvara vrata novim saznanjima o vezi između muzike i ljudskog uma.
jul, 2024.