Školski koncert, arhiva Muzičke omladine Srbije

piše: Nikola Nejčev

Prema definiciji UNESCO-a, kulturno nasleđe obuhvata ne samo materijalna dobra, već i nematerijalne prakse, znanja i veštine koje zajednice prepoznaju kao deo svog identiteta. U tom kontekstu, institucije koje doprinose očuvanju i širenju kulturnih vrednosti mogu se posmatrati kao važni nosioci kulturnog nasleđa. One ne samo da čuvaju kulturne tradicije, već i omogućavaju njihov razvoj i prilagođavanje novim vremenima. Tako možemo postaviti pitanje: koje institucije, organizacije ili udruženja u Srbiji, ili još preciznije u Beogradu, mogu predstavljati naše kulturno nasleđe?

MTMO, arhiva Muzičke omladine Beograda

Ovaj tekst posvećujem organizaciji koja u 2024. godini obeležava veliki jubilej od čak 70 godina postojanja. Muzička omladina Beograda je 28. marta 2024. ušla u poslednju godinu osme decenije svog rada i za nekoliko meseci će zakoračiti u novu. Tim povodom, želim sa vama, dragi čitaoci, da sumiram šta se sve dogodilo u proteklih 70 godina.

Nešto stariji čitaoci možda se jasno sećaju Muzičke omladine iz školskih dana, ali mlađe generacije verovatno ne znaju mnogo o ovoj organizaciji. Zato je najbolje krenuti od samog početka…

Ideja o formiranju organizacije Međunarodne muzičke omladine (Jeunesses Musicales International, u daljem tekstu JMI) započela je svoju delatnost 1940. godine. U trenutku kada je fašistička Nemačka nastojala da nametne svoju muziku Evropi, u Briselu i Parizu su se okupile grupe predvođene Marselom Kivelijeom i Reneom Nikolijem, s ciljem da privuku mlade ka pravim vrednostima umetničke muzike. Nakon završetka Drugog svetskog rata, ideje Muzičke omladine počinju da se šire Evropom, ali su njeni organizacioni oblici i dalje bili pod snažnim uticajem tadašnjih društvenih i životnih koncepcija. Velika pažnja je posvećena odabiru metoda rada, kao i zemalja koje će postati članice Međunarodne federacije.

Osnivača skupština, arhiva Muziče omladine Jugoslavije

Danas, JMI predstavlja najveću globalnu mrežu omladinskih i muzičkih organizacija, sa članovima u više od 50 zemalja koje godišnje organizuju preko 40 000 aktivnosti, dosežući do više od 6 000 000 mladih ljudi. Aktivnosti JMI-a zasnovane su na principima obezbeđivanja pristupa muzici za sve, podsticanja razvoja kroz formalno i neformalno muzičko obrazovanje, kao i jačanja aktivnog učešća mladih u društvu kroz muziku. JMI deluje u korist mladih i u saradnji s njima, pružajući im neophodne alate za uspeh. Koristeći snagu muzike, JMI premošćuje društvene, geografske i kulturne razlike, kreirajući međunarodnu platformu za interkulturalni dijalog i unapređenje tolerancije.

Gostovanje Muzičke omladine Tunisa u Beogradu

Prvi kontakti između Jeunesses Musicales i mladih stvaralaca iz Jugoslavije uspostavljeni su u leto 1951. u Minhenu, gde su studenti Muzičke akademije iz Beograda, poput Vasilija Mokranjca, Dragutina Gostuškog i Dušana Radića, učestvovali na Kongresu Međunarodne federacije Muzičke omladine (FIJM). Godinu dana kasnije, u ambasadi SFRJ u Beču, beogradski studenti, među kojima su bili M. Maksimović i D. Papandopulos, upoznali su se sa rukovodstvom Muzičke omladine Austrije i njihovim iskustvima. Kasnije, 1953. godine u Rimu, Parizu i Bajrojtu ostvareni su novi susreti sa predstavnicima Prijatelja muzike i mladih muzičara iz Evrope, što je dovelo do saradnje sa švajcarskom i nemačkom Muzičkom omladinom.

I onda, te davne 1954. godine, na prvom sastanku inicijalnog odbora, uspostavljena je Muzička omladina Jugoslavije sa dva centra – jednim u Beogradu i drugim u Zagrebu – prvo pod nazivom Društvo prijatelja muzike, koja je predstavljala prvu organizaciju iz socijalističke države u Međunarodnoj muzičkoj omladini! Samo godinu dana nakon osnivanja organizovana je prva razmena mladih umetnika, a ovaj proces podržali su istaknuti muzički entuzijasti, poput Dušana Kostića, Slobodana Petrovića i Nikole Nikolića.

I sada, posle punih sedamdeset godina postojanja, šta istaći kao delatnonsti ove organizacije? Najuopštenije, ciljevi Muzičke omladine Beograda su podrška i promocija mladih muzičara, njihova edukacija, približavanje svih muzičkih žanrova mladima, a ne samo muzičarima, podsticanje muzičkog i kulturnog stvaralaštva među omladinom, kao i unapređenje kulturnog života cele zajednice. Muzička omladina u Srbiji je tokom godina organizovala brojne lokalne i nacionalne manifestacije, među kojima su školski koncerti, Letnja duhovna akademija Studenica, festival na otvorenom Kalemegdanski sutoni, kviz-takmičenja za srednjoškolce, javni koncerti i radionice namenjene mladim muzičarima… No, vodeći projekat MOB-a je Međunarodno takmičenje Muzičke omladine Beograd koje se održava svake godine i posvećeno je najperspektivnijim mladim muzičarima na početku njihove međunarodne karijere i član je Svetske federacije međunarodnih muzičkih takmičenja sa sedištem u Ženevi. Takmičenje obuhvata različite discipline i okuplja muzičare mlađe od 35 godina.

Kalemegdanski sutoni 2013. godine slika (arhiva Muzičke omladine Beograda)

Takmičenje je multidisciplinarno, obuhvatajući različite izvođačke discipline. Zahvaljujući pravilima, takmičenje omogućava svakoj generaciji da testira i potvrdi svoje umetničke vrednosti. Zahvaljujući violinisti Aleksandru Pavloviću, 1971. godine Beograd je stekao istaknuto mesto na mapi svetskih takmičenja osnivanjem Međunarodnog takmičenja Muzičke omladine, na čelu sa dirketorom Miodragom Mićom Pavlovićem, kasnije Mirjanom Tomić, pa Vanjom Terzin i danas Tatjanom Vojnov.

Zbog postojanja ove manifestacije, MOB nije samo stvorio prestižno takmičenje, već i jednu nesvakidašnju vrstu porodice. Najbolji primer MTMO porodice se ukazao na ovogodišnjem, 52. po redu, takmičenju u disciplini klarineta. Naime takmičenje u disciplini klarineta je održano do sada pet puta (1971, 1987, 1997, 2012. i 2024), i u velikoj dvorani Kolačeve zadužbine u istom trenutku nalazile su se sve generacije klarinetista ovog takmičenja, i to u potpuno različitim ulogama. Tako su u žiriju sedeli Ante Grgin (drugoplasirani 1971), Žoan Erik Luna (laureat 1987), Ognjen Popović (drugoplasirani 1997) i Veljko Klenkovski (trećeplasirani 1997), a na svečanom otvaranju je nastupao Stojan Krkuleski (laureat 2012), dok je u publici bio i klarinetista iz Velike Britanije Nikolas Koks (drugoplasirani 1987), te se u narednih devet dana na sceni predstavila nova generacija MTMO klarinetista – a na isto mesto ih je dovelo samo jedno – osećaj pripadnosti MTMO porodici!

Iako se Muzička omladina Beograda u poslednjih deceniju i po suočava sa materijalnim izazovima, naime od organizacije od preko 40 zaposlenih u prošlom veku, na početku ovog veka MOB je preinačena u udruženje građana i time izgubila prava na radna mesta i veliki broj materijalnih prihoda. Ali opet, uprkos tome, organizacioni tim svake godine tokom marta, kada se tradicionalno održava Međunarodno takmičenje, uspeva da oživi duh ove organizacije, i onda, kao feniks koji se uzdiže iz pepela, Takmičenje blista na sceni Kolarčeve zadužbine. Iako je delatnost Omladine sada svedena na minimum, u ovoj jubilarnoj godini, organizacioni tim je uspeo da prevaziđe poteškoće i ponudi nešto više, šireći svoj uticaj na nove projekte i inicijative.

Tako se 2024. godine, ovo udruženje građana uključilo u jedan od najvećih zvaničnih projekata Međunarodne muzičke omladine – ETNO. ETNO je posvećen oživljavanju i očuvanju svetskog kulturnog nasleđa kroz narodnu, world i tradicionalnu muziku i okuplja učesnike iz preko 40 zemalja, pružajući im mogućnost da uče jedni od drugih, dele muziku iz svojih kultura i grade mostove međusobnog razumevanja. U oktobru ove godine, prvi ETNO muzički kamp održan je u srcu Beograda, okupivši muzičare iz različitih krajeva Evrope, koji su zajedno slavili kulturnu raznolikost kroz muziku.

ETHNO SERBIA, foto: Nikola Nejčev

Drugi značajan projekat kom se Omladina priključila je YAM (Young Audiences Music), međunarodna platforma posvećena koncertima za decu i mlade. YAM omogućava pristup umetničkoj muzici najmlađima širom sveta i na neki način obnavlja onu izvornu ideju Muzičke omladine. Prošle godine, 20. novembra, povodom Svetskog dana borbe za dečja prava, održan je prvi YAM koncert pod nazivom „I mi imamo prava na dobru muziku!”.

Ovim novim a i starim projektima u okviru jubileja Muzička omladina je pokazala da je još uvek tu, prisutna, i svesna potrebe da se na pravi i organizovani način bavi decom i omladinom – a to je, u stvari, potreba celog sveta. Time je MOB pokazala snagu da zakorači u muzičku budućnost u novoj deceniji postojanja!

Finale ovogodisnjeg Takmčenja

Ako se osvrnemo na osnovne elemente kulturnog nasleđa – trajnost, značaj za zajednicu i prenos vrednosti – jasno je da Muzička omladina Beograda ispunjava sve ove kriterijume. Ona nije samo organizacija; ona je simbol umetničkog entuzijazma, mladalačke energije i trajne posvećenosti kulturi. Ona ne samo da čuva kulturne vrednosti, već ih aktivno razvija i prilagođava savremenim tokovima. Njeno delovanje pokazuje da kulturno nasleđe nije samo sećanje na prošlost, već i ključni faktor u oblikovanju budućnosti.

januar, 2025.

Leave a Reply

Your email address will not be published.