piše: Jovana Lukić Da li su boje talasne dužine koje se prelamaju kroz prizmu pod različitim uglovima, stvarajući spektar koji poznajemo? Ili su boje živi entiteti? Ne talasi. Ne formule. Nego nešto što se čoveku dogodi. Gete u svojoj knjizi o teoriji boja (koja se, pazite sad, zove Teorija boja (Zur Farbenlehre)), objavljenoj 1810. godine,…
Kratka istorija zatvorenih kreveta
piše: Jovana Lukić Francuska. 13. vek. Jedan krevet. Četvoro ljudi. Uz ovakav početak očekivali biste akciju, ali, nažalost, ništa od toga. Umesto poprilično zanimljivih scena kao sa Bošove slike zemaljskih užitaka, priča je počela sasvim drugačije. U stanju totalnog očaja ili pak prevelikog stida, jedna žena sakrila je trojicu gostiju u sopstveni krevet. Krevet je…
Pica margerita – jednostavna kraljica italijanske kuhinje
piše: Aleksandra Vujić Paradajz, mocarela i bosiljak. Svega tri glavna sastojka i jedno od najpoznatijih jela na svetu je spremno. Reč je, naravno, o margeriti. Ova pica je skromni klasik, uvek aktuelan, a znate li priču o njenom nastanku? Iza jednostavnog recepta krije se priča stara više od jednog veka. Naime, davne 1889. godine kraljica…
Frenklinov istraživački pohod – slom jedne ekspedicije
piše: Aleksandra Vujić Stotinama godina, još od kasnog 15. veka, istraživači su pokušavali da otkriju prolaz kojim bi spojili Atlantski i Tihi okean. Ovaj put bi značajno skratio putovanja i olakšao trgovinu sa Azijom, odnosno pristup zlatu, srebru, začinima i svili, bez potrebe da se obilazi Afrika ili Južna Amerika. Tokom vekova mnoge ekspedicije su…
Florens Najtingejl – Dama sa lampom
piše: Aleksandra Vujić U viktorijanskoj Engleskoj zdravstvena nega nije bila baš na zavidnom nivou. Medicinske sestre su često bile žene s društvene margine, neobrazovane i ne previše cenjene. U bolnicama se veoma često umiralo, bile su neugledne i zapuštene. Stvar se promenila kada je Florens Najtingejl (Florence Nightingale) stupila na scenu. U Firenci se 12.…
Obračun kod O. K. Korala
piše: Sofija Stojanović Divlji zapad je daleka i obećana zemlja. Priča o njoj postala je mit sa čijim arhetipovima i ritualima malo ko na ovoj planeti nije načisto. Skroman je broj u toj meri neobičnih i neuhvatljivih zabačenih univerzuma koji su nam istovremeno tako izuzetno bliski. Toliko da je, recimo, jedan Nemac, Karl Maj napisao…
Neko mora da je oklevetao Alfreda Drajfusa…
piše: Sofija Stojanović Dvadeset godina pre početka Prvog svetskog rata, opominjući politički skandal, kao stvoren da inspiriše triler koji bi režirao Kosta Gavras (da se odigrao u drugoj polovini 20. veka), izbio je kao rezultat složenosti i dugoročne nestabilnosti javnog života u Trećoj francuskoj republici. Ko je zapravo bio oficir Alfred Drajfus po kom je…
Zašto dame vole Viktora Noara?
piše: Nevena Stajković Dugi 19. vek u Francuskoj obeležen je revolucijama i dinastičkom borbom za vlast. Prvo carstvo uspostavio je Napoleon I Bonaparta, proglasivši se carem 1804. godine. Njegova vladavina trajala je deset godina jer 1814. biva svrgnut i prognan na ostrvo Elbu. Sredinom 1815. Napoleon se vraća i vlada Francuskom novih sto dana, nakon…
Četiri sahrane i kumstvo
piše: Igor Belopavlović O prvom političkom ubistvu u modernoj Srbiji smo svi učili još u osnovnoj školi, a da to i nismo znali. Ipak, u kolektivnoj svesti nije ostala činjenica kako su zemni ostaci Đorđe Petrovića, poznatijeg kao Karađorđe, korišćeni i premeštani više puta, uglavnom u političke svrhe, kako od strane njegovih potomaka, tako i…
Esperanto: jedna kultura
piše: Pavle R. Srdić U prethodna dva teksta, posvećenim međunarodnom jeziku – esperantu – mogli ste pročitati i sagledati istorijski razvoj najrasprostranjenijeg konstruisanog jezika na svetu, kao i osnovne gramatičke karakteristike i pojedinosti o vokabularu. Međutim, jezikom govore ljudi, jezikom se stvaraju dela. Esperantu ne manjka ni ljudi, ni dela. U ovom tekstu, bavićemo se…
Esperanto: jedan jezik
piše: Pavle R. Srdić U prošlom tekstu posvećenom međunarodnom jeziku – esperantu, mogli ste pročitati i sagledati istorijski razvoj najrasprostranjenijeg konstruisanog jezika na svetu. Mada, od istorije se ne živi i treba zagrebati suštinu. Zašto se jedna takva istorija desila jednom jezičkom konstruktu? O tome u sledećim redovima, gde ćemo se pozabaviti samim jezikom. Možda…
Esperanto: jedna istorija
piše: Pavle R. Srdić I dan-danas imam strahopoštovanje prema francuskom. Deset godina tokom školovanja i već godinu dana, evo, kako se bavim popunjavanjem svojih (ne)znalačkih rupa u pogledu poznavanja francuskog jezika, izgleda to pomalo kao da bacam kamenčiće u bezdan, no, tiha voda breg roni. Dok sam se hrabrio da počnem sa obnovom znanja francuskog,…
Šarlot Korde – ubica heroja ili heroj ubica
piše: MoonQueen izvor slika: Wikimedia Commons Trinaestog jula 1793. godine francuski slikar neoklasicizma, Žak Luj David, poslat je od strane političke struje Jakobinaca da proveri da li je sve u redu sa njihovim istaknutim članom, novinarom i političarem Žanom Polom Maraom. Mara je bolovao od lepre, zbog čega je veći deo dana provodio u kupatilu…
Viktorijanske senke: kako se nekada proslavljala Noć veštica?
piše: Iva Vukotić Oktobar nam pruža mnoge stvari – hladnije dane, početak faksa, pumpkin spice latte iz omiljene kafeterije, najdraže kapute i, naravno, planove za proslavljanje Noći vještica (Halloween ili Dan svih svetih, kako ko zove). Dok sam studirala u Beogradu, to je bio idealan izgovor za kupovinu maski u kineskim radnjama, pravljenje džin-tonika i…
Akatoličko groblje u Rimu
piše: MoonQueen Kada je mladi engleski pesnik Džon Kits oboleo od tuberkuloze, lekar mu je, kao i mnogim njegovim sunarodnicima, prepisao jedinstven recept – put u Italiju. Blagotvorna klima evropskog juga trebalo je da izleči oslabljeno pesnikovo telo, pa je Kits u novembru 1820. godine stigao u Italiju i nastanio se u iznajmljenoj sobi malog…