Mi grešne žene ili šta se desi kada marioneta sama povlači konce

piše: Ermina Ribić Indijski potkontinent odavno je poznat po svojoj raznovrsnoj književnoj tradiciji, nama Evropljanima toliko zanimljivoj i drugačijoj od onog što poznajemo. Jedna od tih, uslovno rečeno, egzotičnih književnih pojava jeste i urdu poezija. Danas su pod ovim pojmom obuhvaćena ona književna djela koja pripadaju indijskom i pakistanskom kulturnom krugu. Gazel, rubaija, kasida, mesnevija,…

Kako Jejtsova poezija spasava dušu?

piše: Nevena Stajković Ekvilibium (Equilibrium) je distopijski akcioni film reditelja Kurta Vimera. Ova uzbudljiva orvelovska priča kombinuje naučnu fantastiku, akciju i filozofiju i ostaje aktuelna i danas, iako je od njenog objavljivanja prošlo više od dve decenije. Radnja filma dešava se u budućnosti i fokusirana je na totalitarno društvo u kojem se emocije smatraju ilegalnim…

Akutna izdaja Jude Iskariatskog kroz lupu modernizma

piše: Ermina Ribić Biblijske teme, likovi i motivi nisu nepoznata pojava u cjelokupnoj svjetskoj književnosti. Ako su pisci preuzimali teme i likove jedni od drugih, ili ih izravno citirali ili parodirali, onda je sasvim očekivano da se i Biblija, najprevođenija knjiga Zapada, nađe na listi intertekstualnih uplitanja kao izuzetno bogat imaginarij. Fiktivni dijalog sa Biblijom…

Buđenje žene kroz poeziju i eseje Ejdrijen Rič

piše: Ermina Ribić Ejdrijen Rič bila je američka pjesnikinja, esejistkinja i feministkinja, danas najznačajnija po mnogobrojnim zbirkama feminističke poezije, ali i esejima Kada se mi mrtvi probudimo: pisanje kao revizija iz 1972. godine, te Prinudna heteroseksualnost i lezbejsko iskustvo iz 1980. godine. Ako uzmemo u obzir samo ova dva eseja, sa sigurnošću se može reći…

Patite li od književnih sindroma?

piše: Nevena Stajković Književnost može uticati na našu percepciju, ponašanje i društvene norme. Kroz vekove, književni likovi i priče nisu samo pružali zabavu čitaocima, već su duboko uticali na kolektivnu svest. Ponekad su ovi utisci toliko snažni, da rezultiraju pojavom karakterističnih psiholoških i društvenih fenomena, koje nazivamo književnim sindromima i efektima. Od Verterovog efekta, koji…

Neprohodnost teksta u Tolkinovom Silmarilionu

piše: Ermina Ribić Dž.R.R. Tolkin važi za jednog od tvoraca žanra visoke ili epske fantastike. Njegova važnost u određivanju historijske pozadine ovog žanra ide toliko daleko da se fantastika kao žanr dijahronijski dijeli na onu predtolkinovsku i posttolkinovsku. Poznat po djelu Hobit, zatim po tri dijela knjige Gospodar prstenova i po Silmarilionu, Tolkin danas zaista…

Slikanje žena u Cvjetovima zla

piše: Ermina Ribić Zbirka Cvjetovi zla u svakom smislu obuhvata cjelokupnu poetiku francuskog simboliste Šarla Bodlera. Podijeljeno u pet lirskih ciklusa nazvanih Splin i ideal, Pariske slike, Vino, Cvjetovi zla, Pobuna i Smrt, ovo književno djelo nerijetko se u historiji književnosti naziva prvom modernom zbirkom poezije. No, osim modernosti i eksperimentalne aure koja i dan-danas…

Na rubovima papira – novinari i njihova književna remek-djela

piše: Ermina Ribić Raznovrsni diskursi i stilovi pisanja nikada neće biti rigorozno odvojeni jednom utvrđenim pravilima, a koliko novinarstvo može pomoći književnicima u stvaranju jasno predočavaju brojne razlike između ova dva pojma. Fakcija naspram fikcije, sažetost protiv detaljnosti, informacija spram poruke – bile bi to samo neke od ključnih razlika između književnosti i novinarstva. No,…

Negujete li svoju arete?

piše: Nevena Stajković Pojam arete potiče od starogrčke reči ἀρετή i prevodimo je kao izvrsnost, vrlina. A ko bi drugi bio nosilac vrline, ako ne starogrčki junaci? S tim u vezi razvio se i koncept aretičke etike, prisutan u Homerovim epovima Ilijada i Odiseja. Ilijada opeva poslednju godinu Trojanskog rata koji je trajao deset godina,…

Prekoračenje erotskog u romanu Djevojka O

piše: Ermina Ribić Roman Djevojka O (Story of O) izašao je 1954. godine i potpisan je pseudonimom Polin Reaž. Kada je prvi put ugledao svjetlo književnog dana u Parizu, mnogobrojna publika vjerovala je da je ovaj roman mogao napisati samo muškarac. Da li su čitatelji i čitateljice u sadizmu muških likova i mazohizmu ženskih prepoznali…

Matica srpska

piše: Nevena Stajković U ulici Matice srpske 1 u Novom Sadu nalazi se, pogađate, Matica srpska. Jedna od najstarijih srpskih književnih, kulturnih i naučnih institucija osnovana je u Pešti, u Tekelijanumu, 4. odnosno, 16. februara 1826, da bi 1864. godine bila preseljena u Novi Sad, a svoj konačni dom pronalazi 1927. u zadužbinskom zdanju Marije…

Drakula – prvi vampir u evropskoj književnosti

piše: Ermina Ribić Sve popularnija figura vampira u suvremenoj književnosti, ali i na filmu, duguje mnogo devetnaestovjekovnoj fikciji. Nadnaravno, zavodljivo biće uvijek žedno krvi, slika je koju je podarilo davno viktorijansko doba. Nakon uzbudljivih i kreativnih večeri koje su provodili u Švicarskoj, Meri Šeli, Lord Bajron, Džon V. Polidori i Persi B. Šeli svjesno ili…

Sumrak humanizma – Špilmanov Pijanista

piše: Ermina Ribić Platon je u projektu svoje idealne države protjerao sve pjesnike jer je smatrao da su suviše štetni za savršeno društvo. I zaista, svaki zapis, svjedočenje ili plod puke imaginacije nikada ne bi našli mjesto u ovakvoj državi. Štetnost istine ili fikcije utjecala je na umove građana i kvarila ih. Srećom, mi ne…

Neuhvatljiva Džoun Didion (2. deo) – Narav je čoveku sudbina

piše: Milica Marjanović „A tamo, u Americi, tamo bismo radili i ti i ja. Tamo ima naših škola na kojima treba učiteljicâ. I ja bih našao rada, jer tamo su svi poslovi svima otvoreni i pristupačni. Bili bismo slobodni i srećni. Sve bih ja to izveo, samo ako ti hoćeš… ako pristaješ.”  Ivo Andrić, Na…