piše: Ermina Ribić Indijski potkontinent odavno je poznat po svojoj raznovrsnoj književnoj tradiciji, nama Evropljanima toliko zanimljivoj i drugačijoj od onog što poznajemo. Jedna od tih, uslovno rečeno, egzotičnih književnih pojava jeste i urdu poezija. Danas su pod ovim pojmom obuhvaćena ona književna djela koja pripadaju indijskom i pakistanskom kulturnom krugu. Gazel, rubaija, kasida, mesnevija,…
Kako Jejtsova poezija spasava dušu?
piše: Nevena Stajković Ekvilibium (Equilibrium) je distopijski akcioni film reditelja Kurta Vimera. Ova uzbudljiva orvelovska priča kombinuje naučnu fantastiku, akciju i filozofiju i ostaje aktuelna i danas, iako je od njenog objavljivanja prošlo više od dve decenije. Radnja filma dešava se u budućnosti i fokusirana je na totalitarno društvo u kojem se emocije smatraju ilegalnim…
Akutna izdaja Jude Iskariatskog kroz lupu modernizma
piše: Ermina Ribić Biblijske teme, likovi i motivi nisu nepoznata pojava u cjelokupnoj svjetskoj književnosti. Ako su pisci preuzimali teme i likove jedni od drugih, ili ih izravno citirali ili parodirali, onda je sasvim očekivano da se i Biblija, najprevođenija knjiga Zapada, nađe na listi intertekstualnih uplitanja kao izuzetno bogat imaginarij. Fiktivni dijalog sa Biblijom…
Ne pesnik, nego pevač! – Sto trideset godina od rođenja Momčila Nastasijevića
piše: Milica Marjanović „Udar nađe iskru u kamenu.” Petar II Petrović Njegoš, Gorski vijenac Jedinstvene pojave u književnosti, kakva je pojava Momčila Nastasijevića, retko se sreću. Miodrag Pavić kaže da je on „među našim pesnicima možda jedini, osim Njegoša, koji je nastojao da se ničim ne odrekne tla na kome je izrastao”. I zaista, njihovi…
Buđenje žene kroz poeziju i eseje Ejdrijen Rič
piše: Ermina Ribić Ejdrijen Rič bila je američka pjesnikinja, esejistkinja i feministkinja, danas najznačajnija po mnogobrojnim zbirkama feminističke poezije, ali i esejima Kada se mi mrtvi probudimo: pisanje kao revizija iz 1972. godine, te Prinudna heteroseksualnost i lezbejsko iskustvo iz 1980. godine. Ako uzmemo u obzir samo ova dva eseja, sa sigurnošću se može reći…
Patite li od književnih sindroma?
piše: Nevena Stajković Književnost može uticati na našu percepciju, ponašanje i društvene norme. Kroz vekove, književni likovi i priče nisu samo pružali zabavu čitaocima, već su duboko uticali na kolektivnu svest. Ponekad su ovi utisci toliko snažni, da rezultiraju pojavom karakterističnih psiholoških i društvenih fenomena, koje nazivamo književnim sindromima i efektima. Od Verterovog efekta, koji…
Neprohodnost teksta u Tolkinovom Silmarilionu
piše: Ermina Ribić Dž.R.R. Tolkin važi za jednog od tvoraca žanra visoke ili epske fantastike. Njegova važnost u određivanju historijske pozadine ovog žanra ide toliko daleko da se fantastika kao žanr dijahronijski dijeli na onu predtolkinovsku i posttolkinovsku. Poznat po djelu Hobit, zatim po tri dijela knjige Gospodar prstenova i po Silmarilionu, Tolkin danas zaista…
Slikanje žena u Cvjetovima zla
piše: Ermina Ribić Zbirka Cvjetovi zla u svakom smislu obuhvata cjelokupnu poetiku francuskog simboliste Šarla Bodlera. Podijeljeno u pet lirskih ciklusa nazvanih Splin i ideal, Pariske slike, Vino, Cvjetovi zla, Pobuna i Smrt, ovo književno djelo nerijetko se u historiji književnosti naziva prvom modernom zbirkom poezije. No, osim modernosti i eksperimentalne aure koja i dan-danas…
Na rubovima papira – novinari i njihova književna remek-djela
piše: Ermina Ribić Raznovrsni diskursi i stilovi pisanja nikada neće biti rigorozno odvojeni jednom utvrđenim pravilima, a koliko novinarstvo može pomoći književnicima u stvaranju jasno predočavaju brojne razlike između ova dva pojma. Fakcija naspram fikcije, sažetost protiv detaljnosti, informacija spram poruke – bile bi to samo neke od ključnih razlika između književnosti i novinarstva. No,…
Negujete li svoju arete?
piše: Nevena Stajković Pojam arete potiče od starogrčke reči ἀρετή i prevodimo je kao izvrsnost, vrlina. A ko bi drugi bio nosilac vrline, ako ne starogrčki junaci? S tim u vezi razvio se i koncept aretičke etike, prisutan u Homerovim epovima Ilijada i Odiseja. Ilijada opeva poslednju godinu Trojanskog rata koji je trajao deset godina,…
Prekoračenje erotskog u romanu Djevojka O
piše: Ermina Ribić Roman Djevojka O (Story of O) izašao je 1954. godine i potpisan je pseudonimom Polin Reaž. Kada je prvi put ugledao svjetlo književnog dana u Parizu, mnogobrojna publika vjerovala je da je ovaj roman mogao napisati samo muškarac. Da li su čitatelji i čitateljice u sadizmu muških likova i mazohizmu ženskih prepoznali…
Matica srpska
piše: Nevena Stajković U ulici Matice srpske 1 u Novom Sadu nalazi se, pogađate, Matica srpska. Jedna od najstarijih srpskih književnih, kulturnih i naučnih institucija osnovana je u Pešti, u Tekelijanumu, 4. odnosno, 16. februara 1826, da bi 1864. godine bila preseljena u Novi Sad, a svoj konačni dom pronalazi 1927. u zadužbinskom zdanju Marije…
Drakula – prvi vampir u evropskoj književnosti
piše: Ermina Ribić Sve popularnija figura vampira u suvremenoj književnosti, ali i na filmu, duguje mnogo devetnaestovjekovnoj fikciji. Nadnaravno, zavodljivo biće uvijek žedno krvi, slika je koju je podarilo davno viktorijansko doba. Nakon uzbudljivih i kreativnih večeri koje su provodili u Švicarskoj, Meri Šeli, Lord Bajron, Džon V. Polidori i Persi B. Šeli svjesno ili…
Sumrak humanizma – Špilmanov Pijanista
piše: Ermina Ribić Platon je u projektu svoje idealne države protjerao sve pjesnike jer je smatrao da su suviše štetni za savršeno društvo. I zaista, svaki zapis, svjedočenje ili plod puke imaginacije nikada ne bi našli mjesto u ovakvoj državi. Štetnost istine ili fikcije utjecala je na umove građana i kvarila ih. Srećom, mi ne…
Neuhvatljiva Džoun Didion (2. deo) – Narav je čoveku sudbina
piše: Milica Marjanović „A tamo, u Americi, tamo bismo radili i ti i ja. Tamo ima naših škola na kojima treba učiteljicâ. I ja bih našao rada, jer tamo su svi poslovi svima otvoreni i pristupačni. Bili bismo slobodni i srećni. Sve bih ja to izveo, samo ako ti hoćeš… ako pristaješ.” Ivo Andrić, Na…