Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, Anjolo Broncino

piše: MoonQueen U februaru se, tradicionalno, okrećemo ljubavnim temama, a ove godine odabrali smo jednu od najkompleksnijih slika italijanskog manirizma – svojevrsnu intelektualnu zagonetku autora Anjola Broncina. Sliku dvojakog naziva, Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, ili Alegorija Venerine pobede, nastala je oko 1545. godine. Njen naručilac bio je veliki vojvoda Toskane, Kozimo I Mediči, na…

Evergrin kao negacija vremena u popularnoj muzici

piše: Nikola Nejčev Iako je ovaj broj našeg časopisa posvećen vremenu i njegovom protoku, odlučio sam da kroz ovaj tekst ukažem na to da je iz ugla muzike vreme gotovo irelevantna kategorija. Razmišljajući o vremenu u tom kontekstu, neminovno posežemo za binarnim opozicijama poput starog i novog, zastarelog i inovativnog, koje u muzičkoj praksi često…

Sic transit gloria mundorum – Prikaz strip serijala Smak bezbroj svetova Marva Vulfmana i Džordža Pereza

piše: Ivan VeljkovićSlike ustupila: Čarobna knjiga Crtež: Džordž Perez U prošlom broju… „Bezbroj stavki, bezbroj rukavaca na koje treba obratiti pažnju, a tek smo počeli.” DC univerzum je komplikovan. Sama kompanija postoji, sa različitim imenima, već 91 godinu. I premda je imala mnoštvo junaka i negativaca, neretko se dešavalo da firma otkupi manjeg izdavača i…

Prekretnice modernosti: umetnost društva 1900 – 1945.

piše: MoonQueen Februar je mesec u kojem naš časopis slavi rođendan, a kako je ovog februara u pitanju jedan od onih okruglih, jubilarnih rođendana, red je da vas tom prilikom povedemo u obilazak Muzeja savremene umetnosti u Beogradu koji je nedavno i sam proslavio lični jubilej – 60 godina od osnivanja. Tom prilikom kustoski tim…

Ptica na novcu , Žan Mišel Baskijat

piše: Iva Vukotić Muzika i likovnost su često toliko povezane da, kada jednom iskoristite neko umjetničko djelo za kaver albuma, publika će teško moći da razdvoji jedan mediji od drugog. Ovog mjeseca govorićemo o slici koja je u više navrata pravila most između muzičke i likovne umjetnosti. Na primer, njujorški bend The Strokes iskoristio ju…

Osvrt na Božji grad

piše: Dorijan Dobrić Sveti Avgustin je imao oca mnogobošca i majku posvećenu hrišćanku. Tako možemo, anahrono i simbolično, izvesti dualizam između dva grada koji su mu bili poznati od kad je bio dete.  Avgustinova politička misao nije jasno određena niti artikulisana na onaj način kako bismo to očekivali od filozofa bližeg našem dobu. To izučavanje…

Katarza samoće – O predstavi Vanja Nacionalnog teatra Velike Britanije

piše: Ivana Pavićević Kada institucija kao što je Nacionalni teatar Velike Britanije odluči da Čehovljevog Ujka Vanju pretvori u radikalni monodramski eksperiment, i kada taj zadatak poveri glumcu kakav je Endrju Skot, nastaje projekat koji unapred odbija svaku klasifikaciju. Ne zbog koncepta – jedan glumac koji igra sve uloge nije novina – već zbog činjenice…

Brothers in Arms – Prikaz grafičke novele Aga Minasa Halefoma

piše: Ivan Veljkovićizvor i crtež: Minas Halefom U prošlom broju… „Da, ovo je međunarodna avantura, i to na nekoliko nivoa.” Evo vam jedne nepoznanice – afrički strip. Dakako, teško je doći do istog iz milion i jednog razloga (gde je manjak finansija zapravo najblaži od niza izazova), a čak i čitanje onlajn predstavlja problem. Jezička…

Mama

piše: Pavle R. Srdić Za početak – tekst nije o pesmi koja govori o majci. Jednostavno, pesma se tako zove i nisam ovog meseca mogao biti inventivniji u nazivu članka. Pesma o kojoj pišemo ovog meseca je deo mnogih pop-rok best of kompilacija, ali nekako je ostala zarobljena u svojoj dekadi, bez neke veće eksploatacije…

Žorž Melijes – otac filmskih trikova

piše: Nevena Stajković Godina je 1896, jedan od prvih sineasta u istoriji kinematografije upravo snima scenu u ulici Madlen-Bastilja. U jednom trenutku, ručica kamere se zakočila, te je režiser prinuđen da nastavi da snima tek nakon što je kamera profunkcionisala. Kada je pogledao snimak, shvatio je da su se autobus i žene pretvorili u pogrebna…

Tišina u jeziku poezije Alehandre Pizarnik

piše: Ermina Ribić Poezija je od svojih početaka počivala na vjerovanju da se najmanjim brojem riječi može otvoriti najveći prostor značenja. Upravo tom ekonomičnošću jezika mnogi pjesnici i pjesnikinje nastojali su obuhvatiti bogatstvo izraza, doživljaja i emocija. No, poezija se u svojim nešto eksperimentalnijim fazama udaljavala ne samo od te kratkoće i punoće značenje, već…

Irena Lagator Pejović i Jelena Micić: Popis – materija, umetnost, kapitalizam

piše: Ksenija Kalezić Izložba Popis – materija, umetnost, kapitalizam publici predstavlja radove dve umetnice, Irene Lagator Pejović i Jelene Micić. Uz kustosa Miroslava Karića, prostor u Pariskoj 4, u Salonu Muzeja savremene umetnosti, ispunila su dela koja međusobnu komunikaciju dovode do harmonije koja onemogućava distinkciju autorskih pečata. Retka je pojava poklapanja umetničkih senzibiliteta, a pre…