Arheologija i pozorište – tačka susreta: slojevi

piše: Ivana Pavićevićizvor slika: Pinterest Postoji nešto duboko paradoksalno u vezi između pozorišta i arheologije. Jedno je umetnost trenutka, drugo nauka o ostacima. Pozorište nastaje i nestaje pred očima gledaoca, dok arheologija pokušava da rekonstruiše ono što je vreme zatrpalo. Ipak, možda nijedna umetnost nije bliža arheologiji od pozorišta. Jer pozorište od svog nastanka zapravo…

Sledeća stanica: Kejptaun

piše i fotografiše: Tijana Jovanović Putovanje Južnoafričkom Republikom nastavljamo posetom fenomenalnom Kejptaunu (en. Cape Town), poznatom i kao majka gradova, jer je najstariji grad u zemlji. Osnovan je 1652. godine kao stanica za snabdevanje brodova Holandske istočnoindijske kompanije i ubrzo je postao jedna od najvažnijih luka na pomorskom putu između Evrope i Azije. Nad gradom…

Rane muzičke notacije: šta nam govore najstariji muzički zapisi?

piše: Nikola Nejčev Kada se govori o istoriji muzike, pažnja se često usmerava na instrumente, kompozitore i izvođače, dok se mnogo ređe postavlja pitanje kako uopšte znamo nešto o muzici daleke prošlosti. Za razliku od arhitekture, likovne umetnosti ili književnosti, muzika iza sebe ne ostavlja opipljive tragove. Upravo zato najstariji pokušaji zapisivanja muzike predstavljaju izuzetno…

Oko 120 građana na pešačkoj turi Krug za Vajferta

izvor fotografija: SINHRO Oko 120 građana i građanki učestvovalo je u pešačkoj turi Krug za Vajferta, koju je organizovao SINHRO u okviru projekta Evropsko iz Srbije, povodom rođendana Đorđa Vajferta. Tura je započela kod Sunčanog sata u centru Pančeva, a učesnike je kroz priče o porodici Vajfert, Vajfertovoj pivari i industrijskom nasleđu vodio Nenad Živković…

Ognjen Gavranić, rukovodilac Programa arheologije u Petnici

pišu: Đorđe Petrović i Aleksandra Vujićizvor slika: Arhiv Programa arheologije U skladu sa tematikom ovog broja, i u ovoj rubrici ugostili smo mladu (i kreativnu) nadu arheologije – Ognjena Gavranića. Ognjen je (još kratko) student osnovnih studija Arheologije, budući student master studija na istom programu, a paralelno sa time je rukovodilac Programa arheologije u Petnici.…

Lovac, devojčica, pećina i bizon star 20 000 godina

piše: Nevena Stajkovićilustruje: Kristina Krunić Ako vam kažemo da su glavni junaci ove priče lovac, devojčica, pećina i bizon star više 20 000 godina, pomislili biste da ćemo vam ispričati bajku i da od prave priče iz 19. veka ovoga puta nema ništa. Međutim, nije tako. Pomenuti lovac je Modesto Kubiljas Perez, koji je živeo…

Arheološka zbirka Narodnog muzeja u Požarevcu

Piše i fotografiše: Mina Marković Narodni muzej u Požarevcu predstavlja jednu od najznačajnijih ustanova za proučavanje i očuvanje kulturnog nasleđa istočne Srbije i Braničevskog okruga. Njegova arheološka zbirka naročito je poznata po predmetima pronađenim na lokalitetu Viminacijum, jednom od najvažnijih gradova Rimskog carstva na prostoru današnje Srbije i značajnom vojnom, administrativnom, privrednom i kulturnom centru…

Ahil

piše: Aleksandra Vujićilustruje: Katarina Stojanović „Gnjev mi, boginjo, pevaj, Ahileja, Peleju sina zlosrećni, štono Ahejce u hiljade uvali jada duše pak mnogih junaka jakih posla Aidu, a njih učini same da budu pljačka za psine i još gozba za ptice…” Ilijada, Homer Na granici između mita i istorije, priča o Ahilu i Trojanskom ratu vekovima…

Arheologija umjetnosti : Džinovske bronzane školjke, Mark Kvin

piše: Iva Vukotićizvor slika: domeniquemora.blogspot.com Britanski vajar Mark Kvin stvara mnoštvo monumentalnih skulptura koje podsjećaju na oblike iz prirode. Njegovi najnoviji radovi, serija džinovskih bronzanih školjki, dio su ciklusa koji naziva Arheologija umjetnosti (The Archaeology of Art). Prema Kvinu: „Oblik školjke je poput pronađenog strukturnog dijagrama koji pokazuje kako sadašnjost postaje prošlost. Prstenovi na spoljašnjoj…

„Arheologija je politička delatnost u sadašnjosti”, prof. dr Monika Milosavljević, odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Intervju vodili: Laketić, Đorđe Petrović i Lenka Vukotić Prošlost, iako često nedokučiva i apstraktna, živi u pojedinačnoj i kolektivnoj svesti i utiče na mnoge društvene aspekte ljudskog ponašanja. Amnezija, sindrom zaboravljanja, strašna je kada pogodi jedinku, a opasna kada obuzme čitavo društvo. Ako se ne sećamo prošlosti, nemoćni smo i u sadašnjosti, a budućnost može…

Dva rata, jedna ljudska priroda – Opsada Troje , Teodor Kalifatides

piše: Ljubica Erac Teodor Kalifatides je jedan od najznačajnijih savremenih evropskih pisaca grčkog porekla. Rođen je u Grčkoj, a od šezdesetih godina živi i stvara u Švedskoj, gde je izgradio bogat književni opus koji obuhvata romane, eseje, poeziju i drame. Njegovo stvaralaštvo često se bavi pitanjima identiteta, sećanja, pripadanja i iskustva života između dve kulture.…

Ko je stariji – Lusi ili dijamanti?

piše: Pavle R. Srdić ilustruje: Bojana Đurić Po deveti put u svojoj spisateljskoj karijeri imam priliku da kažem da je ono doba godine kada je vrla urednička vrhuška odlučila da je vreme za tematski broj. Ne znam šta će biti sledeće godine, ali ove godine su se svojski potrudili da pokušaju da ne pišem tematsku…

Arheologija na filmu: kako je popularna kultura uticala na percepciju javnosti

piše: Đorđe Petrović izvor: IMDb Arheologija je, osim naučne discipline koja proučava ljudsku prošlost na osnovu materijalne kulture, moćan simbol popularne kulture kroz koju se oblikuje način na koji javnost doživljava prošlost, kulturno nasleđe i samu naučnu praksu. Savremeni mediji, među kojima se ističe film, koriste arheologiju kao dramaturški alat, gde artefakti postaju pokretači radnje,…