piše: Nevena Stajković Izdavačka kuća Arete 2019. godine pružila nam je priliku da se upoznamo sa spisateljskim darom britanske književnice Zejdi Smit, objavivši roman Vreme svinga. Kako čitamo u članku The secret life of Zadie Smith autora Sebastijana Šekspira, četrnaestogodišnja Sejdi promenila je ime u Zejdi da bi zvučalo nesvakidašnje. Ova činjenica svedoči njenom otporu…
Dani slave
piše: Pavle R. Srdić Prvo, čestitam deset godina rada i postojanja našem časopisu – na mnogaja ljeta! Drugo, čestitam sebi i časopisu devet godina saradnje – na mnogaja ljeta! I ovoga puta, resto uredništva je došlo na ideju da baš na ovaj jubilej izdamo tematski broj, koji – nije ni čudo – za temu ima…
Zbog čega nikada nemamo vremena?
piše: Mladen Ilić U svakom pregledu pojma vremena ne može se izbeći famozni citat Svetog Avgustina: „Kada me pitate šta je vreme, ja znam. Ako me pitate da objasnim, ne znam”. To verovatno nije bez razloga, pogotovu danas kada je vreme postalo vrsta resursa koji se troši, sagledava ekonomski i menadžuje tako da se dođe…
1847 – godina Vukove pobede
piše: Nevena Stajković Da bismo se podrobnije bavili Vukovom borbom da narodni jezik postane književni, pa tako došli i do zvanične godine njegove pobede, moramo istaći da je na tom putu naš prvi filolog imao prethodnike. Naime, Dositej Obradović insistirao je na tome da se piše na jeziku koji će razumeti najprostiji seljani i pastiri,…
„Suština je u ravnoteži!”, Marko Balaban, tvorac brenda Drveni sat
piše: Igor Brada Belopavlović Fotografiše: Marko Balaban Za deset godina postojanja časopisa imali smo priliku da predstavimo mnogo mladih i kreativnih ljudi kroz ovu rubriku. Ali za ovaj jubilejski broj želeli smo da uradimo nešto drugačije. Razgovarali smo sa čovekom koji uspeva da pronađe savršen balans između obaveza i vremena koje posvećuje svojoj kreativnosti. Njegova…
Vrijeme sna i vrijeme žrtve u priči Noć nauznak Hulija Kortasara
piše: Ermina Ribić Tema vremena i njegovog protoka oduvijek je bila jedna od centralnih za književnost. Pisci su na različite načine istraživali njegovu fluidnost (Virdžinija Vulf u Gospođi Dalovej), relativnost (Marsel Prust u U traganju za izgubljenim vremenom), i utjecaj na ljudsko iskustvo (Gabriel Garsija Markez u Sto godina samoće). Posebno je zanimljivo obrađivanje ove…
Univerzalnost Sterijine Pokondirene tikve
piše: Marija Kovačević Kuzmanović Kada bismo zaseli i popričali o uticajnim dramaturzima srpske pozorišne scene, apsolutno je nemoguće izostaviti Steriju iz razgovora. Njegova genijalnost u pisanju leži upravo u vešto obrađenim temama koje prevazilaze granice vremena na našim prostorima. Sterija je imao počasno mesto u prvom redu života svojih sunarodnika i vrlo je vešto preneo…
Od lovaca do obitavalaca – neolitska revolucija na primeru Lepenskog Vira
piše: Lenka Vukotić Svako je barem jednom, sedeći u toplini svog doma (a pogotovo sad u ovim zimskim mesecima), pomislio kako je lepo živeti u ograđenom prostoru, okruženi svim pogodnostima koje su nam neophodne za preživljavanje. Nakon jela skladištimo ostatke hrane u frižider, a voda nam je dostupna na okret slavine. Uveče, kada smo ušuškani…
Orloj – praški astronomski sat
piše i fotografiše: Tijana Jovanović Praški astronomski sat (češki: Pražský orloj) srednjovekovni je astronomski sat koji se nalazi na Staroj gradskoj kući u Pragu. Najstariji deo sata, mehanizam i astronomski brojčanik, potiču iz 1410. godine. Iako su kasnije rekonstrukcije značajno promenile njegov izgled, pisani izvori potvrđuju da je već tada imao sve osnovne funkcije. Prva…
Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, Anjolo Broncino
piše: MoonQueen U februaru se, tradicionalno, okrećemo ljubavnim temama, a ove godine odabrali smo jednu od najkompleksnijih slika italijanskog manirizma – svojevrsnu intelektualnu zagonetku autora Anjola Broncina. Sliku dvojakog naziva, Venera, Kupidon, Ludost i Vreme, ili Alegorija Venerine pobede, nastala je oko 1545. godine. Njen naručilac bio je veliki vojvoda Toskane, Kozimo I Mediči, na…
Kairos
piše: Aleksandra Vujić Svi znamo onaj sad ili nikad osećaj. Pre nego što su psihologija i savremeni jezik pokušali da ga objasne, stari Grci su mu dali ime i božanstvo – Kairos. Označava kratak, ali presudan trenutak u kojem se mogućnost pretvara u odluku, a odluka u promenu. Nisu svi trenuci jednaki, te neki prolaze…
Evergrin kao negacija vremena u popularnoj muzici
piše: Nikola Nejčev Iako je ovaj broj našeg časopisa posvećen vremenu i njegovom protoku, odlučio sam da kroz ovaj tekst ukažem na to da je iz ugla muzike vreme gotovo irelevantna kategorija. Razmišljajući o vremenu u tom kontekstu, neminovno posežemo za binarnim opozicijama poput starog i novog, zastarelog i inovativnog, koje u muzičkoj praksi često…
Sic transit gloria mundorum – Prikaz strip serijala Smak bezbroj svetova Marva Vulfmana i Džordža Pereza
piše: Ivan VeljkovićSlike ustupila: Čarobna knjiga Crtež: Džordž Perez U prošlom broju… „Bezbroj stavki, bezbroj rukavaca na koje treba obratiti pažnju, a tek smo počeli.” DC univerzum je komplikovan. Sama kompanija postoji, sa različitim imenima, već 91 godinu. I premda je imala mnoštvo junaka i negativaca, neretko se dešavalo da firma otkupi manjeg izdavača i…
Prekretnice modernosti: umetnost društva 1900 – 1945.
piše: MoonQueen Februar je mesec u kojem naš časopis slavi rođendan, a kako je ovog februara u pitanju jedan od onih okruglih, jubilarnih rođendana, red je da vas tom prilikom povedemo u obilazak Muzeja savremene umetnosti u Beogradu koji je nedavno i sam proslavio lični jubilej – 60 godina od osnivanja. Tom prilikom kustoski tim…
U srećan sat kada jasnost dolazi – Komparativna analiza filmova Sat vukova i Crkni, ljubavi
piše: Miona Đenisijević „Moja misao odlazi sa ubilačkim osmehom ostavljajući neskladnu strepnju koja urla u mojoj duši.” Sara Kejn, Psihoza u 4.48 Postoji doba dana, i doba života, kada smo iracionalni, bliži instinktu negoli logici. Taj trenutak u danu, između sna i budnosti opsedao je umetnike kroz vreme: pisce od Laze Kostića i Skota Ficdžeralda…