piše: Ermina Ribić Televizijski dokumentarni serijal Drevni vanzemaljci (Ancient Aliens) prikazuje se već petnaest godina na kanalu Histori (History). Na početku, bio je to dokumentarac sa otvorenom premisom da su vanzemaljci posjećivali našu planetu i ostavljali tragove na njoj. Režiserska i kreativna klapa iza ovog serijala pronašla je pseudoznanstveno utočište u indijskim svetim tekstovima, kabali…
Ružičasti grad – Tuluza
piše i fotografiše: Nikola Nejčev Tuluza, poznata i kao Ružičasti grad (La Ville Rose), dobila je nadimak po specifičnoj boji cigle od terakote koja dominira njenom arhitekturom. Dok mi često grešimo i nazivamo ovaj grad Tuluz, Tuluza, smeštena na jugozapadu Francuske, predstavlja spoj bogate istorije, kulturnog nasleđa i modernih tehnoloških inovacija. Osnovana u doba Rimljana…
O Emilija, zašto si Emilija?
piše: Miona Đenisijević Film Emilija Perez (Emilia Pérez) francuskog reditelja Žaka Odijara imao je svoju srpsku premijeru na Festivalu autorskog filma, a od tad je osvojio Zlatni globus u više kategorija. Ambiciozno zamišljen kao mjuzikl smešten u savremeni Meksiko, Emilija Perez kombinuje elemente opere, krimi trilera i melodrame, dok se bavi temama identiteta, tranzicije, ljubavi…
Filozofija horora: vrištimo zajedno!
piše: Mladen Ilić Nisam bio veliki ljubitelj horor filmova. Uvek su mi se činili suvišnim – zašto bih gledao nešto gde će mi na svakih deset minuta nešto iskočiti i naterati me da poskočim (jeste, toliko glupim sam zamišljao horore)? To ne mogu da kontrolišem, ne mogu da razmišljam o tome zašto sam se uplašio,…
Stefan Tićmi – „U detinjstvu nismo svesni detinjstva. Ono se na različite, suptilne načine lepi za naše Ja. Utiskuje se u naše biće. A nastavak života kao da nam samo služi da odgonetamo to svoje Ja. To je jedna predivna igra.”
Intervju vodila: Aleksandra Vujić Stefan Tićmi je već dobro poznato ime za koje se vezuje najpre roman Ja sam Akiko, ali i ništa manje fantastični Kaput od mahovine, Guguto Memeto, U’vatile me lutke. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su nagrada Politikinog zabavnika, plaketa Dečja knjiga godine na Međunarodnom festivalu Trg od knjige u Herceg…
Kako klasična muzika oblikuje Diznijev svet?
piše: Mia Matković Izvor slika: Pinterest Klasična (umetnička) muzika je od svojih začetaka bila neiscrpan izvor inspiracije za mnoge umetničke discipline. Od pozorišta, baleta, pa sve do filma i animacije, klasična muzika je imala ključnu ulogu u kreiranju emotivnih pejzaža, narativnih dubina i umetničke forme. Filmska industrija, naročito animacija i crtani filmovi, nisu izuzetak u…
Pusti me da dišem, Ja! – Prikaz grafičkog romana Usamljena u središtu zemlje Zoi Torogud
piše: Ivan Veljković Slike ustupio: Darkwood Crtež: Zoi Torogud U prošlom broju… „Kad se sagleda u celosti, ovo je teška priča, prepuna smrti, poteškoća životnih koje se ne rešavaju tako lako, a čije indicije društvenog rasula, prožetog ličnom depresijom i patnjom zarad sopstvene neadekvatnosti, ostaju aktuelna tema i danas.“ Posvećeno Džejmsu Torogudu (2001–2024) Odbrambenih mehanizama…
RAIKA – „Raika je moje utočište i moj put istraživanja slobode”, Sofija Srećković
piše: Nevena StajkovićFotografiše: Jelena AnđelkovićSve fotografije nastale su na teritoriji Grada Kragujevca Još nekoliko nedelja i videćemo zimi leđa, zato je pravo vreme da obnovite svoj aksesoar i već uz prve tople zrake sunca prošetate svoj novi ranac, a oni najsrećniji, sa planovima za putovanje u inostranstvo, imaće priliku da pasoš ponesu u torbici putovnici.…
Šu
piše: Aleksandra Vujić Šu, Su ili Šut bog (za nas) neobičnog imena, bog je vazduha, personifikacija vetra, a nastao je tako što ga je njegov otac, Atum, iskijao. Pored njega, na isti način se rodila i Tefnut, boginja vlage. Ime Šu takođe je povezivano i sa rečju senka. Šu je jedan od bogova većnika (ima…
Oružje po izboru
piše: Pavle R. Srdić Muzičar, o čijoj pesmi danas pišemo, bio je jako popularan devedesetih i početkom prve decenije novog milenijuma. Odlikuje se velikim brojem hitova, da se izrazim slobodno, zarazne sadržine i interesantnim spotovima koji su pratili numere. Takođe, njegova muzika je neretko uvrštavana u prateću muziku za filmove i video-igre. Ako bih rekao…
Esperanto: jedna kultura
piše: Pavle R. Srdić U prethodna dva teksta, posvećenim međunarodnom jeziku – esperantu – mogli ste pročitati i sagledati istorijski razvoj najrasprostranjenijeg konstruisanog jezika na svetu, kao i osnovne gramatičke karakteristike i pojedinosti o vokabularu. Međutim, jezikom govore ljudi, jezikom se stvaraju dela. Esperantu ne manjka ni ljudi, ni dela. U ovom tekstu, bavićemo se…
Rodžer i Anđelika, Odilon Redon
piše: MoonQueen Ušli smo u februar, što znači da je pravo vreme za epsku ljubavnu priču. Rodžer i Anđelika jedan su od onih ljubavnih parova čija je sudbina tokom istorije inspirisala mnoge, a mi smo ovog meseca odabrali da vam predstavimo pastel francuskog simboliste Odilona Redona. Njegovi Rodžer i Anđelika nastali su 1910. godine i…
Terijantropija modernog društva – Prasetina na 178 načina Narodnog pozorišta u Nišu
piše: Đorđe Petrović Kao što smo ranije najavili, dvanaesti po redu Festival prvoizvedenih predstava u Aleksincu nastavio je tamo gde je stao prošle godine, i na scenu aleksinačkog Centra za kulturu i umetnost doveo ansamble različitih pozorišta iz Srbije. Porfesor doktor Milivoje Mlađenović, pozorišni kritičar i pisac, odabrao je pet prošlogodišnjih praizvedbi koje su činile…
Darma Books: mozaik
Priredili: Darma Books i Nevena Stajković Ovog meseca Darma Books pripredila je za vas mozaik od čak sedam kratkih prikaza svojih najnovijih izdanja. Darma Books je nova izdavačka kuća koju je osnovala grupa mladih ljudi sa željom da promovišu autentičnu književnost. Da u tome i uspeva, svedoči činjenica da čitalačkoj publici nudi dela autora i…
Larpurlartizam #109
Dobro došli i dobro došle na KUŠ!-ov 9. rođendan! ilustracija: Maria Bramasole