piše: Jasna Žarković Na sceni Bitef teatra postavljen je dugačak sto, šest stolica i po jedna polica sa pićima sa leve i desne strane. Voajeri smo Privatne proslave u elitnom restoranu, na koju jedno po jedno, lagano otvarajući dijalog i upoznavanje, stiže šest lica ove romantične, slatko-gorke komedije. Svi znaju ko ih je pozvao, ali…
Tetovaža i ukrašavanje tela u (pra)istoriji
piše: Zorana Laketić Po definiciji, arheologija je nauka koja se bavi proučavanjem prošlosti kroz materijalnu kulturu. U tu materijalnu kulturu ubrajamo razne predmete koje su ljudi pravili, koristili i na kraju odbacili (na primer, posude, novac, nakit). Može delovati pomalo neukusno smatrati naša, ljudska tela materijalnom kulturom i stavljati ih u istu kategoriju sa loncem,…
Katarina Krstić, kejkej.design – Dobro došli u zelenu revoluciju!
piše: Đurđa Đukić U svetu u kom se sve više oslanjamo na digitalne aparate i veštačke prečice u nalaženju lakšeg ili bržeg rešenja za naše probleme, utešno je znati da ne biraju svi put linije manjeg otpora. Ako je ova rubrika išta pokazala do sada, to je da i dalje postoje ljudi koji umetnost cene…
O Prometejima i Meduzama – Del Torova adaptacija Frankenštajna
piše: Maša Antonijević Najnovije ostvarenje Giljerma del Tora adaptacija je čuvenog dela Meri Šeli koje je uobličilo i najavilo popularnost naučne fantastike. Izmeštanje stvarnosti i misaoni eksperiment kao norme ovog žanra izvrsno su sredstvo društvene kritike. Stoga, povezanost dvaju Frankenštajna, onog napisanog 1818. i ovog izrežiranog više od dve stotine godina kasnije, valja tražiti kako…
KUŠ! #119
U ekonomski daleko razvijenijim zemljama, prazničnu euforiju zamenila je praznična kupovina, koju je još krajem prošlog meseca najavilo čedo kapitalizma, Black Friday. Uprkos tome što su nama već godinama, a pogotovo od 1. novembra prošle godine, skoro svi dani crni, popusta je onoliko! Velika rasprodaja državne imovine odnosi se ovoga puta na Generalštab zarad izgradnje…
Da vam ja pričam… – Prikaz stripa Neverovatne priče Mije Kulića
piše: Ivan Veljković U prošlom broju… „Međutim, ako nije jasno definisano ko ti je negativac i šta može, e tu već radi neizvesnost, sve bude ujedno i moguće i nemoguće, a adrenalin raste. Ili, ono, bude simpatično i drži pažnju.” Pajac koji prevazilazi svetove. Palme koje drže zauvek. Ljubav koja prevazilazi ne samo vekove, već…
Snijeg u Aržanteju, Klod Mone
piše: Iva Vukotić Novembar po nekom nepisanom pravilu predstavlja mjesec koji najavljuje zimu u najklasičnijem mogućem smislu: snijeg, debele jakne, čizme i oblaci pare kad god se progovori. Međutim, čak je i ta jedna sigurnost postala više nego upitna usljed klimatskih promjena koje polako brišu granice između godišnjih doba. Ipak, to nas neće spriječiti da…
Strah od sudbine – kineska terakota armija
piše: Lenka Vukotić Na svojoj poslednjoj turi vođenoj idejom pronalaska napitka besmrtnosti, prvi car Kine, Jing Dženg (Ying Zheng), iznenada, ipak umire. Rođen 259. godine pre nove ere, na vlast je došao u svojoj 13. godini i za sobom ostavlja jako kratku, ali revolucionarnu vladavinu. Ujedinio je zaraćene države, reformisao pismo, novac i zakon i…
Tereza Raken i sve te ljudske životinje
piše: Ermina Ribić Ako je Onore de Balzak težio da stvori „ljudsku komediju”, onda se može reći da književni projekat Emila Zole, s teorijskim odmakom i naučnim pristupom, više podsjeća na „ljudsku radionicu”. Nije slučajno što se ova dva imena nalaze ovako jedno nasuprot drugom. Prvi razlog je očigledan: Balzak, pravi predstavnik realizma u književnosti,…
Svetlost italijanskog slikarstva XVII veka u Galeriji Borgeze
piše: Ksenija Kalezić U Glavnoj ulici broj 9 u Zemunu, odnedavno je ponovo otvoren Zavičajni muzej, smešten u nekadašnjoj cincarskoj kući porodice Spirta sa polovine 19. veka. Kada je muzej zatvoren 2002. godine, posle skoro pola veka rada, Zemun je ostao bez glavne ustanove za baštinjenje bogate lokalne istorije. Dvadesetog septembra 2025. godine, Zavičajni muzej…
Ženski glas u Jugoslaviji
piše: Nikola Nejčev U drugoj polovini 20. veka jugoslovenska popularna muzika razvijala se brže nego ikad pre. Televizija je tek počinjala da menja način na koji publika doživljava umetnost, radio je i dalje imao ogroman uticaj, a festivali su bili mesta na kojima se oblikovao muzički ukus zemlje. U tom periodu pojavila se generacija pevačica…
Larpurlartizam #118
Ko ima pravo na najcrnju crnu?
piše: Jovana Lukić Da li su boje talasne dužine koje se prelamaju kroz prizmu pod različitim uglovima, stvarajući spektar koji poznajemo? Ili su boje živi entiteti? Ne talasi. Ne formule. Nego nešto što se čoveku dogodi. Gete u svojoj knjizi o teoriji boja (koja se, pazite sad, zove Teorija boja (Zur Farbenlehre)), objavljenoj 1810. godine,…
Zagreb Film Festival 2025: PUT – IZBOR – LJUBAV
piše: Jasna Žarković I ovo, 23. izdanje Zagrebačkog Filmskog Festivala (ZFF) karakteriše kvalitetna selekcija filmova, bogat prateći program i pune bioskopske sale. Moj izbor od šest filmova sadrži tematsku poveznicu „put-izbor-ljubav”. Un poeta (Pesnik, 2025) Scenario i režija: Simon Mesa Soto Igraju: Ubeimar Rios Rebeka Andrade, Giljermo Kardona, Alison Kore Kako prihvatiti pesnika a izbeći…
Adonis
piše: Aleksandra Vujić Adonis je jedan od najlepših i najtragičnijih bogova antičke mitologije. Njegova priča inspirisala je različite umetnike kroz vreme. U svetu bogova i smrtnika, gde je lepota bila i dar i prokletstvo, Adonis je postao simbol večne mladosti i prolaznosti života. Smatran je idealom muške lepote u antici. Pošto je bog vegetacije i…